„Ključ budućnosti Bosne i Hercegovine sastoji se u tome da je Srbi i Hrvati prepoznaju kao vlastitu državu“ – ova očigledna i toliko puta izrečena konstatacija ipak je zvučala drugačije na kraju predavanja Mehmeda Dizdara, nekadašnjeg komandira stolačke policije, o ratnom i poslijeratnom periodu u ovom hercegovačkom gradiću. JNA koja postaje sredstvo velikosrpske politike, sukobi između HVO-a i HOS-a, dezorijentisani Bošnjaci izgubljeni između dvije neprijateljske strane i dogovorene bitke samo su neki od elemenata komplesknog zapleta ove nadasve balkanske tragedije koja je kulminirala u progonima, mučenjima, silovanjima i uništavanju kulturnog naslijeđa neprocjenive vrijednosti. Kulminirala, ali nažalost ne i završila, kao što su se članovi grupe „Humanity in Action“, koja je od 29. do 31. jula gostovala u Makovoj Hiži, mogli uvjeriti pri obilasku poslijeratnih spomenika koji se nadmeću u nametanju vlastitog viđenja recentne prošlosti ovog grada. Najjezgrovitiji primjer nastavka ove bitke svakako je razbijena ploča postavljena na zidu nekadašnje koštane bolnice, koja je tokom rata služila kao „prihvatni centar“ u kojem su pripadnici snaga HVO-a mučili i ubijali uhapšene Bošnjake... Ploča je dosada postavljana i razbijana tri puta, no u stanju u kojem se trenutno nalazi možda najpreciznije govori o stolačkoj prošlosti i sadašnjosti. Fondacija „Humanity in Action“ je internacionalna ...

U sklopu Kid's Festivala, koji se održavao od 12. do 17. juna 2009. u Sarajevu, Fondacija Mak Dizdar bila je organizator radionice pod nazivom 'Bosančica'. Nekoliko stotina djece iz čitave BiH imalo je priliku da se upozna sa srednjovjekovnim bosanskohercegovačkim pismom i nauči njime napisati svoje ime. Svako dijete koje je učestvovalo u radionici na poklon je dobilo razglednicu sa cjelokupnom abecedom bosančice. Fondacija Mak Dizdar se zahvaljuje Amili Handžić i Irmi Šukalo za vođenje ove radionice, koja je, kako kažu, bila jedna od najpopularnijih na cjelokupnom Kid's Festivalu. Nadamo se da jo ovo bio tek početak niza aktivnosti što će ih Fondacija u budućnosti organizovati na polju promocije i popularizacije srednjovjekovnog i drugog bosanskohercegovačkog naslijeđa, u mjeri u kojoj to finansijske okolnosti budu dozvoljavale.[PSGallery=n8i1qb3uu]

Prateći, nedovoljno redovno i revnosno nažalost, polemike u „Oslobođenju“ koje bih, radi identifikacije, mogao imenovati „ i bogu mrskom borbom oko bogumila i stećaka“, znajući o toj temi i borbi ponešto i otprije, ne mogu a ne reći kako imam utisak, kako vidim svojim očima i razumijem svojom glavom da se ovdje sasvim malo radi o znanstvenoj, i po metodologiji i po ciljevima, već je na djelu pseudopolitička, još prije – polemika sa sasvim nevješto kamufliranim pa ponekad čak i neskrivenim, da tako kažem - revizionističko-nacionalističkim motivima i namjerama. Malo je tu, sasvim malo stećaka i pravog, istinski dobronamjernog, svekorisnog odnosa prema ovom našem izuzetnom kulturnohistorijskom i, danas nesumnjivo veoma iskoristivom i veoma profitabilnom, ovim mramorovima oplemenjenom ambijentalnom naslijeđu i blagu. Neću tvrditi ništa ekskluzivno, ali ću - ponukan viđenim i vođen iskustvom o sličnom, povodom stećaka i svega što se ispod i oko stećaka zapravo valja, mulja i odnedavno i ne krije – „prozvati“ samo jednu od zaista brojnih i raznorodnih dimenzija karakteristika onoga što sam na vašim stranicama u „ratu stećaka“ uspio prepoznati. .A to je da je vaš ...

Fondacija Mak Dizdar je izdala ovu publikaciju o svojim dosadašnjim aktivnostima i planovima za budućnost. [issuu layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight%2Flayout.xml showflipbtn=true documentid=090711152043-2a05d7b84cb34122a6529909892eca6c docname=annual username=bordizdar loadinginfotext=Fondacija%20Mak%20Dizdar%20-%20Prva%20Decenija showhtmllink=true tag=stolac width=420 height=249 unit=px]

Zoran Bečić recituje Zapis o zemlji povodom promocije Fondacije Mak Dizdar u Bošnjačkom institutu 2001. godine. httpv://www.youtube.com/watch?v=J9D1T-SvlUY

Pogledajte snimak govora Abdulaha Sidrana povodom promocije Fondacije Mak Dizdar 2001. godine. httpv://www.youtube.com/watch?v=2yoH2g0brHM

2. maja 2009. u 19:00 h u prostorijama galerije Makove hiže u Stocu biće otovorena izložba grafika članova Laibach, muzičkog krila slovenačke umjetničke grupacije Neue Slowenische Kunst (NSK). Riječ je o jedinstvenoj seriji grafika koja je štampana u samo 65 multioriginala. Govoreći o Laibachu, slovenački filozof/teoretičar kulture Slavoj Žižek, čiji počeci također sežu u grupu NSK, u jednom članku iz 1993 rekao je sljedeće: „U procesu dezintegracije socijalizma u Sloveniji, [Laibach] je predstavio agresivnu i nekonzistentu mješavinu staljinizma, nacizma i ideologije krvi i tla. Prva reakcija prosvijetljenih ljevičarskih kritičara bila je da Laibach protumače kao ironičnu imitaciju totalitarističkih rituala; međutim, njihovu podršku Laibacha uvijek je pratio nelagodan osjećaj: „Šta ako oni to stvarno misle? Šta ako se stvarno identificiraju sa totalitarističkim ritualom?" - ili, u lukavijoj verziji, prenoseći vlastiti osjećaj na drugog: „Šta ako Laibach precijenjuje svoju publiku? Šta ako publika ozbiljno shvati ono što Laibach podrugljivo imitira, tako da Laibach ustvari osnažuje ono što naizgled potkopava?" Ovaj nelagodni osjećaj održava se pretpostavkom da ironička distanca automatski predstavlja subverzivan stav. Šta ako je, naprotiv, dominantni stav savremenog „postideološkog" univerzuma upravo cinična distanca prema zvaničnim vrijednostima? Šta ako ova distanca, daleko od toga da predstavlja bilo kakvu prijetnju sistemu, ustvari predstavlja ...

Uz  svu i zaista maksimalnu uspješnost „bosanskih" promocija Makova djela, hvalospjeve i priznanja što ih je Fondacija Mak Dizdar za njihovu organizaciju dobila u kulturnoj javnosti, posebno je i neponovljivo poglavlje ove avanture što je danas predstavlja bavljenje knjigom „hrvatska" promocija koja se desila 3. marta, u Bosanskom kulturnom centru u Zagrebu. Samoj promociji prethodio je prijem što ga je za članove fondacije Mak Dizdar iz Sarajeva i Zagreba priredio predsjednik Republike Hrvatske, gospodine Stjepan Mesić. Prijem je protekao u veoma srdačnoj atmosferi, u razgovorima o stoljetnim dijalozima kultura našeg podneblja, posebno o potrebi obnavljanja, obogaćivanja i dinamiziranja tog dijaloga danas, nakon nesretnih događaja u posljednjem ratu koji su ljude neizmejrno udaljili jedne od drugih. Glavnu riječ u ovim razgovorima vodili su, dakako, predsjednik Mesić i s njim još jedan stanovnik Zagreba, veliki bosanskohercegovački i svjetski slikar Mersad Berber, član Programskog savjeta Fondacije Mak Dizdar, te osnivač i predsjednik  Fondacije Enver Dizdar. Jedan od konkretnih zaključaka ovoga druženja jeste da će jesenas u Stocu, u organizaciji Fondacije i prostorima Makove hiže, gospodin Mesić otvoriti izložbu grafika maestra Berbera. Na kraju prijema, takođe naš Bosanac, takođe član fondacije, zagrebački pjesnik i glumac Enes Kišević i predsjednik Mesić zajednički su skupu odrecitirali znamenitu Makovu Modru rijeku. Promocija  ...

- Ovo je žarište, najljepša moguća kulminacija onoga što smo ja, kao Makov sin, i moja dva sina nakon osam godina postojanja fundacije Mak Dizdar mogli postići - tim je riječima Enver Dizdar započeo razgovor s nama po završetku zagrebačke promocije dvotomne monografije svoga oca, koja je u Kulturni centar Veleposlanstva BiH u Zagrebu privukla brojne štovatelje Makova lika i djela. Knjige 'Slovo o Maku' i 'Slovo Makovo' redom su izbor kritika i eseja objavljenih o njegovom radu i izbor iz najpoznatijih Dizdarevih zbirki. Četiri godine sam se borio s administracijom u Bosni da je uopće osnujem i kad sam je preko silnih veza uspio registrirati, prvo su me pitali koliko milijuna imam! o osnutku fondacije Mak Dizdar - Čovjek bi mogao i stati na ovome, međutim, mi imamo još mnogo, mnogo planova da neke stvari oslonimo na Maka i na Makovo djelo i njegovu ideju i da nešto za onu našu jadnu Bosnu i Hercegovinu uradimo. Kupili smo jednu kuću u Makovom rodnom gradu u kojoj smo adaptirali jedan stari prostor, napravili smo galeriju, imamo dnevnike, Makove rukopise - kazao nam je gospodin Dizdar, napominjući kako se priprema pokretanje kulturnog centra koji bi bio ''nukleus nekog novog događanja, nekog novog ...

- Volim poeziju Maka Dizdara, volim njegov način razmišljanja. Bio je velik čovjek. Volio je Bosnu i razumio je Bosnu. A preko pjesama Maka Dizdara Bosna se može zavoljeti i razumjeti, rekao je za Oslobođenje predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić nakon polusatnog susreta sa sinom Maka Dizdara Enverom, njegovom suprugom Suadom te njihovom djecom Borom i Gorčinom u Uredu predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku. Predsjednik Republike Mesić primio je obitelj velikog bosanskohercegovačkog pjesnika u povodu promocije dvotomnog izbora iz poezije Maka Dizdara i esejistike o Makovom poetskom djelu. Razgovaralo se i o Fondaciji “Mak Dizdar”, koja je utemeljena 2000. godine, a uz promicanje stvaralaštva Maka Dizdara i pružanje potpore aktiviranju kulturne scene u rodnom pjesnikovom mjestu Stocu te u Bosni i Hercegovini općenito, među strateškim ciljevima djelovanja ove Fondacije su i širenje ideje zajedništva bosanskohercegovačkih građana kao i afirmacija dijaloga kultura i kulture dijaloga. O ovom dijalogu kultura koji u BiH ima višestoljetnu tradiciju, s akcentom na poetskom opusu Maka Dizdara, govorio je član Programskog savjeta Fondacije, poznati slikar i grafičar Mersad Berber, koji je također prisustvovao susretu s hrvatskim predsjednikom. Predsjednik Mesić je prihvatio poziv Envera Dizdara da posjeti Stolac, gdje će u izložbenom prostoru Fondacije, koja ima i svoj muzejski ...