Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17. Oktobra 1917. godine u bajkovitom, jedinstveno pitoresknom hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do svoje smrti, 14, jula 1971. godine. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u štampariji prepolovljenu od državne cenzure. Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem srednjeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac i smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života. Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva “Seljačku knjigu”, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu. Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju ...

Mak Dizdar, to je jedno od prvih bosanskih imena. Mak Dizdar je jedan od presudnih sudionika i glasnika u duhovnoj i svekolikoj povijesti bosanskog čovjeka i drevne zemlje Bosne, države Bosne i Hercegovine. Za Makom Dizdarom ostalo je pjesničko i tragalačko djelo čudesne ljepote i neiscrpne mudrosti i istinitosti, poetski mikrokozmos na čijim se tragovima i odrednicama trajno i beskrajno može graditi jedan sasvim novi, dobri, do kraja oljuđeni život i svijet... Djelo Maka Dizdara jedinstven je duhovni i povijesni brevijar o bosanskome humanitetu i milenijumskom kozmopolitizmu jednako koliko i poruka i mogući putokaz novim vremenima naše zemlje i svake druge zemlje našeg svijeta. Institucija što nosi pjesnikov znak – Fondacija Mak Dizdar – dug je prema čovjeku i njegovu djelu... Pa će otuda biti i jedan među temeljcima udjelu njegovih duhovnih baštinika u boljoj, dostojanstvenijoj i poetičnijoj bosanskoj sudbini i sudbini vascijelog svijeta. Fondacija Mak Dizdar biće ušćem kojim će se ulijevati, i sjecištem i stjecištem gdje će se dobrohotno i sretno susretati, reproducirati i umnožavati sve ono što je danas Makovom slovu suglasno, što je u duhovnoj sferi i umjetničkom djelovanju, u svekolikoj kreativnosti i ljudskoj praksi uopće plodonosno, plemenito i univerzalno dobro... Biće ušćem... Ali biće i izvorištem... Iz kojeg će poticati i sasvim nove ideje, ...

Od subote, 4. Oktobra 2008., Makova hiža i zvanično živi... Hercegovina i zemlja Bosna slavljeni su u Stocu uz stihove velikana svjetske poezije i bezvremenu ljepotu drevnog bosanskog pisma Bosančice. Članovi porodice, prijatelji i gosti obilježili su Makov povratak kao jedan od značajnih koraka ka vraćanju dostojanstva i ljudskosti u ovaj ponosni grad na Bregavi. Bio je to, nadamo se, tek početak onoga što je Mak priželjkivao još 1970. godine, prvi događaj Orfejevih dana u Hercegovini...

Ovdje možete pronaći niz fotografija iz Makovog života u vlasništvu Fondacije Mak Dizdar i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.[PSGallery=1491gr10qv5]

Promocija stvaralaštva  Maka Dizdara – Snažan porast interesovanja i novih pristupa  poetskom djelu Maka Dizdara, kako u Bosni i Hercegovini tako i  u inostranstvu – govori o  značaju i trajnosti njegova prisustva u bosanskim pa, sve više, i  u svjetskim književnim kretanjima. Fondacija Mak Dizdar želi trajno pratiti, objedinjavati i promovirati sve ono što se o Maku ili inspirisano i inicirano Makovim umjetničkom ostavštinom piše, govori, i stvara, te tako, ujedno, pomoći u traganjima za novim, zatravljenim vrijednostima Makova stiha, pružiti podršku istraživačima njegovog djela, ali i umjetnicima iz različitih oblasti koji se svojim djelima suočavaju i sučeljavaju sa značenjima i porukama njegove poezije i poetike.. Podrška aktiviranju  kulturne scene Stoca i Hercegovine – Strašna ratna stradanja i vladajući aparthejd u Makovog rodnom gradu nisu jedini razlog tamošnjeg angažmana Fondacije Mak Dizdar. To su u mnogo većoj mjeri njegovo znamenito i ponosno intelektualno, kulturno i umjetničko naslijeđe, kao i prirodne i civilizacijske vrijednosti i ljepote koje Stolac i čitavu Hercegovinu čine jednom otvorenom pozornicom, galerijom i muzejom sa neslućeno golemim mogućnostima. Organizacijom redovnih aktivnosti i kulturnih događanja u Makovoj hiži,  doprinosom u širenju i obogaćivanju  programa i dometa Slova Gorčina, želimo što je moguće više i plodonosnije učestvovati u razvoju kulturnog ...

Svaka umjetnost i svaki umjetnik nose u sebi sopstvenu, fatalističku osjećajnost za svijet u kojem se ostvaruje ljudska civilizacija, ma ne rijetko ta se osjećajnost zna izraziti i odraziti iz jedne na drugu umjetničku disciplinu, pa je otuda i nastala svojevrsna poetska kletva “Neka je proklet onaj koji je boju opazio prvi”. Iako pjesnici po prirodi stvari češće surađuju s muzičarima, u sopstvenom životu, napose, u kuloarima neizbježnog hedonizma, njihovi češći saputnici i sapatnici su slikari i likovni umjetnici uopće. Mak Dizdar je za svoga nedugog života u drugovanjima bio najbliskiji i najskloniji slikarstvu i slikarima i to ne zbog toga što je i sam samozatajno bio slikarom, već najprije zbog toga što je njegov poetski svijet nastao iz misaone emanacije onoga što su na nekropolama medijevalne Bosne uklesali bezimeni likovni umjetnici. Otuda i Prvo Slovo Makovo i otpočinje ovim likovnim događajem kojim bosanskohercegovački umjetnici i nakon 30 godina od njegove smrti pokazuju koliko je njihova veza s Makom bila sudbinska. I ne samo to, već hoće i djelatno da omoguće da ona traje, tako što pomažu da se stvore primarni uslovi za opstojnost Fondacije Mak Dizdar, a preko nje i za sve ono što se Makovim slovom nadahnjuje i plodi i čini ...

„Mnoštvenost kojoj stremi postmoderna labirintna enciklopedija prirođena je pluralnosti interliterarne bosanskohercegovačke zajednice, a u njoj bi se, bez sumnje, u drugostepenom preispitivanju, povijest književnosti odvojila od podređenosti aktuelnim nalozima bilo kojeg oblika vladajuće političke ideologije u čije je ralje znala dopasti kada se pokušavala ostvariti u svojoj sintentičnoj formi." Ovim riječima Enver Kazaz zaključuje ogled 'Neprijatelj ili susjed u kući'¸ nagoviještavajući put kojim teorija bosanskohercegovačke književnosti može i mora da ide ukoliko želi da se konačno uspostavi kao istinit pojam, a ne tek puko nabrajanje ili laičko politiziranje tekstova i konteksta. Ta i takva situacija nije ograničena samo na književnost - cjelokupna bosanskohercegovačka kultura upravo prolazi kroz jedan sudbonosan period koji će odlučiti da li ćemo se do kraja raspasti u romantičarsko-nacionalističke torove srpstva, hrvatstva i bošnjaštva ili pak oživjeti ideju zajedništva slobodnih individua, stvarajući sinteze lokalnog i univerzalnog, mnoštvo individualnih kultura i mitologija koje poštuju Drugost i kompleksnu prošlost ovog podneblja. Treba odmah naglasiti da se ne radi o nekakvom lažnom izboru između srpstva, hrvatstva i bošnjaštva s jedne i takozvanog unitarnog bosanstva s druge strane. Naprotiv, riječ je o izboru modela kulture, o rušenju ideologiziranih, homogenizirajućih i esencijalističkih struktura nacionalističkih kultura i konačnom prepoznavanju pojedinačne ličnosti kao temeljne jedinice i ...

Fondacija Mak Dizdar je izdala ovu publikaciju o svojim dosadašnjim aktivnostima i planovima za budućnost. [issuu layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight%2Flayout.xml showflipbtn=true documentid=090711152043-2a05d7b84cb34122a6529909892eca6c docname=annual username=bordizdar loadinginfotext=Fondacija%20Mak%20Dizdar%20-%20Prva%20Decenija showhtmllink=true tag=stolac width=420 height=249 unit=px]