Autor: EMINA

Od prvog dana članstva u Udruženju radio sam sve ono što je jedan član ovakve organizacije dužan da radi. U više navrata bio sam i član Uprave, a jedne godine i potpredsjednik Udruženja, vršeći predano sve one mnogobrojne poslove koji svakodnevno iskrsavaju na ovim dužnostima. U godinama 1968. i 1969. bio sam predsjednik Udruženja i na toj dobrovoljnoj dužnosti učinio sve da rad Udruženja bude što bolji. Rukovođenje Udruženjem nije bilo nimalo jednostavno zbog mnogih objektivnih teškoća: nedostatak finansijskih sredstava, slab materijalni položaj pisca i neriješenih pitanja njegovog statusa u društvu, itd. Posebnu teškoću u radu Udruženja predstavljala je grupa…

Read More

Na nekoliko organizovanih napada na mene u posljednje vrijeme nisam htio da se osvrćem, zadovoljavajući se onom arapskom poslovicom o karavanu koji prolazi, što ju je  M. Krleža već upotrijebio kao motto u knjizi Moj obračun s njima. Ne bih se osvrtao ni na pamflet V. Lubarde, objavljen pod naslovom „O kastraciji jezika i nacionalnim proporcijama – Poslanica Maku Dizdaru“ i u „Životu“ u beogradskom Studentu /u brojevima 5, 6 i u nastavcima/, jer se radilo o paskvilu, u kome su došle do izražaja sve karakteristike rabote obične ulične kloake, na koju se častan čovjek ne smije spustiti. I površan…

Read More

U nedjeljnom broju Politike, od 28. aprila ove godine, izašao je prikaz knjige Stari bosanski tekstovi iz pera književnog kritičara Predraga Palavestre, pod naslovom Pesnička zaveštanja prošlosti. Pošto u toj recenziiji postoji niz mutnih mjesta, nedokazanih tvrđenja i tendencioznih sugestija, molim cijenjenu redakciju da u prvom nedjeljnom broju objavi ove moje primjedbe: Utvrđujući poznatu činjenicu da je stara književnost koja se razvijala na tlu srednjovjekovne bosanske države do sada bila dostupna i poznata samo uskom krugu stručnjaka i dugo zanemarivana u istoriji književnosti, Palavestra nastavlja s konstatacijom da „književnost srednjovjekovne Bosne nije bila ni skupljena na jednom mjestu, a kamo…

Read More

U rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže, onome njezinu dijelu koji je pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sačuvano je i jedno pismo Maka Dizdara. Datirano je u Sarajevu (24. XI. 1964) i nije, barem ne izravno, upućeno Krleži, ali je po svome sadržaju važno za razumijevanje književnih i kulturnih poveznica njihovih djela. Dizdar se obraća Anđelku Malinaru, redaktoru Krležinih rukopisa i Krležinu suradniku u vođenju enciklopedijskih programa do kojih je znamenitom, sedamdesetgodišnjem piscu u to doba iznimno stalo. Dizdar se Malinaru javlja poslije boravka u Zagrebu, gdje se s njime, a možda i Krležom, sreo pa započinje s time…

Read More

U Marginalijama o jeziku i oko njega, Dizdar naglašava prisustvo “narodnog” govora kao ključnu karakteristiku bosanske srednjovjekovne književnosti, navodeći: “narod Bosne i Hercegovine dobio je dakle davno, najranije od svih, u vječitu baštinu najveći dar koji jedan narod uopće može dobiti – bogati narodni jezik, na kome su stvorene i objavljene najljepše južnoslavenske narodne pjesme, pogotovo one lirske”. (Dizdar 1970: 110) Povezanost bosanske književnosti i narodnoga govora bila je toliko duboka da su, “uzimajući načelo Piši kako govoriš, već u dvanaestom vijeku bosanski dijaci izmišljali ortografiju koja je najbolje odgovarala pojedinim glasovima i skupinama glasova što su se čuli u narodnom…

Read More

U prostorijama Gradske biblioteke u Brčkom, u “Američkom kutku”, održana je promocija novog izdanja “Kamenog spavača”, Mehmedalije Maka Dizdara. Promocija je najavljena kao suradnja sa Udruženjem ljubitelja umjetnosti iz Brčkog (ULJUB) i Gradske biblioteke, a u povodu manifestacije “Mjesec knjige”, koja je ovim predstavljanjem i okončana. Prisutnim su se obratili Jasna Maglov, rukovodilac Biblioteke-knjižnice Brčko distrikta BiH te Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar. Učenici Četvrte osnovne škole uz patnju profesora Ernada Osmića atmosferu su uljepšali čitanjem poezije Maka Dizdara.

Read More

U divnom ambijentu Litteraturhuseta (Doma književnosti) u Oslu je održana promocija knjige autentičnog i definitivnog izdanja Kamenog spavača. Na ovaj način obilježena je stogodišnjica rođenja jednog od najvećih bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara. Domaćin i organizator programa je Kulturno društvo Bošnjaka u Norveškoj Preporod na čelu s Adisom Delalićem. Gosti večeri su bili akademik Svein Monnesland s Univerziteta u Oslu koji je bio jedan od plenarnih govornika i na međunarodnoj konferenciji u Sarajevu posvećenoj Maku Dizdaru sredinom oktobra ove godine, glumci Damir Dado Pudar i Haris Dizdar te Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar. Inače, ovo je već treća promocija…

Read More

U Sarajevu bi naredne godine mogla biti otvorena Makova hiža, i to na mjestu gdje je jedan od najvećih bh. pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar dugo godina živio i umro. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obećao je pomoći otvaranje Makove hiže na svečanoj akademiji povodom sto godina od rođenja ovog velikog pjesnika koja je održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu u utorak. “Odavno imamo želju da u nekadašnjoj galeriji IPC bude smještena neka vrsta muzeja ili izložbe o Maku. Pokrenuli smo inicijativu u Općini Stari Grad tražeći prostor u kojeg bismo mogli koristiti u saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, ali…

Read More

Film o velikom bh. pjesniku Maku Dizdaru, povodom stogodišnjice njegovog rođenja. Dokumentarni film “Mak” podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika. I nakon više od trideset godina traju kontroverze o uzrocima njegove smrti. Članovi porodice jednostavno kažu : “Mak je ubijen, jer pojedincima kao takav nije odgovarao!” U filmu “Mak” prvi put su predočeni nepoznati detalji dešavanja iza kulisa “Struških večeri poezije” 1969. godine, kada je Dizdar kao prvi jugoslovenski pjesnik dobio “Zlatni vijenac” ove pjesničke manifestacije. O tome govori Draško Redžep, koji slovi kao siva eminencija kulturne scene bivše Jugoslavije,…

Read More

“Mak Dizdar: prvih stotinu godina” naziv je međunarodne naučne konferencije koja je otvorena danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu kao jedan od centralnih događaja obilježavanja stogodišnjice rođenja velikana bh. književnosti, a cilj joj je valorizacija, predstavljanje i promoviranje književnog, umjetničkog i naučnog Dizdarovog stvaralaštva u modernom kontekstu. Više od 50 prijavljenih sudionika iz BiH, zemalja regije i svijeta do 21. oktobra će dati različita književna, kulturološka, lingvistička, historijska, filozofska, sociološka i druga razumijevanja Dizdarovog djela, te mjesta i uloge u bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj i nekadašnjoj jugoslovenskoj kulturi i društvu. Pozdravljajući učesnike skupa, predsjednik Organzacionog odbora i profesor Filozofskog fakulteta UNSA Sanjin…

Read More

Svečana akademija u čast književnog velikana Mehmedalije Maka Dizdara upriličena je večeras u Narodnom pozorištu u Sarajevu pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. – Ovo nije samo svečanost posvećena stoljeću koje je iza nas, već i stoljeću pred nama, kako to poručuju iz Makove fondacije – rekao je Izetbegović. Ukazao je da će njegovu podršku imati „napori da se već u proljeće naredne godine započne s otvorenjem Makove Hiže i u Sarajevu, u kući u kojoj je stanovao“ navodeći da je Hiža ili sigurna kuća, kako su je nazivali u analima Crkve bosanske, bila utočište za sve one…

Read More

Obilježavanje stotog rođendana velikana pjesničkog pera u BiH Mehmedalije Maka Dizdara počelo je danas bogatim programom u Historijskom muzeju BiH, a bit će nastavljeno nizom centralnih manifestacija u drugim institucijama kulture u Sarajevu, čime se želi dati omaž čovjeku koji je ime Bosne pronio pirom svjetskih meridijana, a na mapi bh. kulturno-historijske baštine ostavio vječan pečat. Muzejski prostor tako je ugostio tri događaja – izložbu plakata i dokumenata “Mak Dizdar: Prvih stotinu godina”, izložbu radova MAKKAM i “Fragmente spomenika Maku Dizdaru” konceptualnog umjetnika Adisa Fejzića te otvaranje muzejske biblioteke za javnost. Direktor Fondacije “Mak Dizdar” Gorčin Dizdar, pozdravljajući brojne posjetioce,…

Read More