Naučna konferencija posvećena stvaralačkom opusu Maka Dizdara

0

“Mak Dizdar: prvih stotinu godina” naziv je međunarodne naučne konferencije koja je otvorena danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu kao jedan od centralnih događaja obilježavanja stogodišnjice rođenja velikana bh. književnosti, a cilj joj je valorizacija, predstavljanje i promoviranje književnog, umjetničkog i naučnog Dizdarovog stvaralaštva u modernom kontekstu.

Više od 50 prijavljenih sudionika iz BiH, zemalja regije i svijeta do 21. oktobra će dati različita književna, kulturološka, lingvistička, historijska, filozofska, sociološka i druga razumijevanja Dizdarovog djela, te mjesta i uloge u bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj i nekadašnjoj jugoslovenskoj kulturi i društvu.

Pozdravljajući učesnike skupa, predsjednik Organzacionog odbora i profesor Filozofskog fakulteta UNSA Sanjin Kodrić naglasio je da bi konferencija trebala rezultirati novim čitanjima i percepcijom cjeline Dizdarovog djela, koja su primjerena današnjem trenutku, 21. stoljeću. Podvlači da je svako vrijeme čitalo Maka na svoj način, te da se ovaj put želi njegovom stvaralaštvu pristupiti iz više različitih perspektiva i time ukazati na višestrukost djela koje se nikako ne može svesti samo na pjesništvo.

– Također želimo skrenuti pažnju na Maka kao pisca uopće, koji je i pripovjedač, romansijer, dramaturg, na Maka koji se vrlo uspješno bavio istraživačkim radom, prvenstveno istraživanjem bosanskog srednjovjekovlja. Treba napomenuti da je Mak dao vrlo važan doprinos afirmiranju bosanskog jezika kao jezika Bosne – istaknuo je on.

Kodrić smatra da je puno toga ostalo neistraženo u Dizdarevoj ostavštini – nakon njegove smrti autorova dokumentarna ostavština pohranjena je u Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i sve to vrijeme praktično ostala netaknuta. Ona, naglasio je, upućuje na znatno složeniju figuru Maka Dizdara.

– Književna i kulturna figura Maka Dizdara još uvijek je nedovoljno vrednovana u BiH. Ono što je Šekspir za englesku književnost ili Goethe za njemačku, to je Mak za bh. književnost. Mi kao kultura toga apsolutno nismo svjesni, što pokazuje i obilježavanje ove godišnjice. Cijela ova godina morala je biti u znaku Maka – morali smo imati poštansku marku s njegovim likom, bilborde po cijelom gradu i državi, u školama se moralo govoriti o njemu, a trebalo je imati niz snimljenih filmova, predstava. Ništa od toga nismo imali, a i ovo je organizirala sama Fondacija Mak Dizdar i tužno mala grupa entuzijasta posvećena ovom projektu – ustvrdio je Kodrić.

Akademik Tonko Maroević iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu ističe da Maka Dizdara čita 60 godina, te da je osjetio kada je objavljen “Kameni spavač” da je Dizdar riješio zapravo jedan bitan problem – kako iz avangarde i tradicije stvoriti svoju tradiciju koja je onda avangardna.

– To je paradoks, ali je istinit i bio je važan za naše pjesništvo. Tada sam bio asistent na predmetu Povijest i umjetnost srednjega vijeka, malo sam se bavio stećcima te mi je to bilo posebno blisko i zanimljivo. Osjećao sam da je to jedan oblik prvotnosti i doslovno lapidarnosti, izraza koji je namijenjen za trajnost. Stvorio je nešto originalno, nešto što je umjesto govora velikaša, onih koji su mogli sebi naručiti kamen, progovorio uime onih koji to nisu mogli, koji su bili žrtve te imali egzistencijalnu tjeskobu tog razdoblja – ocijenio je Maroević.

Direktor Fondacije “Mak Dizdar” i predjednik Organizacionog odbora Gorčin Dizdar ističe da su od početka bili veoma ambicioni i htjeli imati internacionalnu i interdisciplinarnu konferenciju, u čemu su i uspjeli. Učesnici će, dodao je, govoriti o njegovom djelu iz najrazličitijih perspektiva te će se neki radovi dotaći Dizdarovog života, nepjesničkih djela, kao i dati naučne i umjetničke odgovore na njegovu ostavštinu.

– Moram primijetiti na žalost nedostatak nekoliko istaknutih imena bh. nauke i književnosti, ali izgleda da više interesa o ovome ima van BiH. Mak zauzima neko istaknuto mjesto na kulturnoj sceni BiH, međutim mi smo ga čini mi se prerano pretvoriili u spomenik i fiksirali značenje njegove poezije. Mislimo da je njegovo djelo puno kompleksnije i složenije, zapravo kako protiče vrijeme i kako se mi mijenjamo, mijenja se i način čitanja Makova djela i to je jedan drugačiji pristup književnosti koji je u svijetu već ustaljen – zaključio je on.

Konferencija će u naredna dva dana biti posvećena izlaganjima prijavljenih radova te diskusijama, dok je posljednji dan planiran stručni izlet u Dizdarov rodni Stolac kako bi učesnici posjetili Makovu hižu i nekropolu stećaka Radimlju, neiscrpnu Makovu inspiraciju. Rezultirat će zbornikom radova sa više od 40 naučnih radova i izlaganja.

Književni segment Maka Dizdara je neprocjenjiv, od jedinstvenog književnog i stilskog izraza do sadržaja, koji obuhvata cijeli dijapazon ljudskog iskustva i emocija, od pojedinca do kolektivne prošlosti, društvene ideologije i politike.

Održavanje konferencije podržali su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade, Kabinet potpredsjednice Federacije Melihe Mahmutbegović, Općina Stari Grad te Fondacija La Terra Nostra.

Podijeli.

Komentariši