Autor: Gorčin

Mađari su stalno tražili, pozivajući se na svoje državno pravo, da se Bosna kao separatna zemlja reinkorporira Kruni sv. Stjepana, i da se podvrgne direktno Ugarskom ministarskom savjetu. Rama (Bosna) ulazila je naime od godine 1138. u ugarsku kraljevsku titulu, i u vezi sa time Bosna je smatrana kao vazalna zemlja Krune sv. Stjepana. Interesantno je objašnjenje teorije ugarske svete Krune, koje daje profesor Dr. Stephan v. Csekey. “Ta teorija je – piše prof. Csekey – jedna smjesa praktične državničke vještine i zdravog misticizma koji je jako potreban nacionalnom životu. Ugarska sv. Kruna pretstavlja simbolički ugarsku državnu ideju, i to…

Kada iz Crne Gore uđete u Bosnu, dočeka vas put koji je Milorad Dodik, svojevremeno gazda Republike Srpske, napravio pred neke od izbora. Bilo mu je potrebno da birače ubijedi kako on, eto, održava odnose s ostalim srpskim zemljama – put prema bratskoj Crnoj Gori bio je dovoljno ubjedljiv… Dodik je dobio izbore. Danas, taj put je gori od bilo kog makadamskog planinskog druma. Komadi asfalta poredani po blatnoj podlozi. Uzana trasa koja treba da vas odvede u zemlju koja je iskrvarila. To je vjerovatno najgori put u univerzumu, pomislio sam dok sam kroz napuštene zasade jabuka vozio ka Brodu…

Nacionalni identitet ljudskim bićima nije urođena osobina, niti se on dobiva prirodnim putem u toku odrastanja. Kao bilo koji drugi oblik identiteta, nacionalni identitet mora biti naučen. Važni instrumenti u svakom procesu učenja su razni oblici audio-vizuelnih pomagala, pa tako i u školi stvaranja nacionalnog identiteta. Zbog toga nacionalni simboli – zastave, grbovi, nacionalne himne – igraju tako važnu ulogu u stvaranju i održavanju nacije. K tomu, nacionalni simboli su interaktivna pomagala putem kojih i učenici mogu učestvovati. Osobe koje uče kako dobiti identitet Danca, Francuza ili Australca pozvani su ne samo da dansku, francusku i australsku zastavu posmatraju izdaleka,…

Borbeni aktivizam Mlade Bosne, koji se višestruko manifestovao u političkom i nacionalnom radu krećući se linijom uspona od takozvanog sitnog rada na narodnom prosvjećivanju[i] do široko razgranate oslobodilačke akcije, bio je neposredno uslovljen određenim stanjem duha i moralnosti među naprednom intelektualnom omladinom onoga vremena. Osećanje nacionalne porobljenosti i socijalne nepravde, kao i svest o dubokoj ekonomskoj i kulturnoj zaostalosti bosanskohercegovačkog seljaštva i ogromne većine gradskog i varoškog stanovništva, bili su prvi i bez sumnje najznačajniji pokretači Mlade Bosne, čiji su pripadnici nastojali da svome raspoloženju obezbede i unutrašnja etička naznačenja i da tako moralna načela istaknu kao motornu snagu svoje…

Bosanskohercegovačko društvo je u predratni vihor i navodne višestranačke izbore (višenacionalističke izbore) ušlo potpuno nespremno, ali i do kraja nezavršeno. “Bosna”, prije građanskog rata simpatičan pojam iz dosjetke Moše Pijade i iz dosjetki o Husi i Hasi, nije bila dovršena ni kao socijalistička republika (rafinerija, cementara, koksara, aluminijski kombinat, željezara… tek su prvobitni, ali nedovoljni elementi socrealističke državnosti sovjetskog tipa), ni kao geografski pojam (ogromna geografska i karakterna razdvojenost između poljoprivredne Posavine, azijatiziranog Istoka, kamenite Hercegovine i partizaske Krajine). Takvo društvo se suočilo sa ideološkom stradijom pred koju ga je doveo raspad SFRJ. Ponuda se ubrzo svela na agresivistički ultrancionalizam,…

Vrijednost i ljepota ovog kraljevstva uistinu je manje poznata svijetu pa se ne usuđujem da je opišem, makar to bilo iskreno, a da se taj prikaz kritičarima ne učini izmišljen i pretjeran. Silnik koji ovdje kroji pravdu zavio je sve to u tamu a povjesničari, geografi i kozmografi, budući da ne poznaju ove krajeve, crno ih prikazuju i njih se većinom površno dotiču. Stoga se događa da prešute unutarnju vrijednost ovoga tla, pa nastoje opisati samo surovost i neprijaznost planina. No onaj tko bi se oslanjao više na vlastito iskustvo nego li na prikaze povjesničara sigurno bi potvrdio ovo što…

Više godina ima, da se ja bavim oko zemljopisa – geografije – i poviestnice – dogodopisa – moje otačbine, koja, koliko je nesretna i potlačena, toliko je opet nepoznana i neopisana dosad bila. Što god su o njoj dosad pisali inostranci, više bi dolikovalo – tako rekavši – kojoj državi u petomu kraju svijeta, nego Bosni! – Ovomu se nije čuditi: inostranci, koji su po Bosni putovali, što ne znajući jezika i običajah ovdašnjih, što pak zazirajući od straha turskoga, koji svakog inostranca doskoro za uhodu držaše, i ono trkimice što su vidjeli, nisu znali opisati. Bošnjaci pak, koji su…

Jedan talas pokrenut maticom intenzivne gradnje i pojavom kritičke arhitektonske misli u Bosni i Hercegovini s kraja XIX i početkom XX stoljeća, predstavlja pokret među arhitektima i inženjerima da se stvori bosanski stil. To je bio, zapravo, posljednji značajni pokret koji se javlja u godinama pred Prvi svjetski rat i koji, zbog toga, nije imao svoje vrijeme razvoja, da bi imao svoje uobičajene faze. Obim, kvalitet i autentičnost ove pojave doima se kao skup vrijednosti-misli, prakse i rezultata. I umjetničke pojave, pokreti i stilovi kao oblici nove ljudske svijesti istraživačkih napora struktuirani su parametrima života – i takve pojave se…

U uvodu za svoju kapitalnu naučnu studiju Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Sarajevo, 1912.) Safvet-beg Bašagić je pojasnio i historijat nastanka ovog djela, koje zapravo predstavlja neznatno izmijenjenu verziju njegove doktorske disertacije odbranjene u Beču 1910. godine pod nazivom: Bosniaken und Herzegovcen auf dem Gebiete der Orientalischen Literatur. Poticaj za pisanje Mirza Safvet je dobio još od svog oca, Ibrahim-bega Bašagića-Edhema, od kojega je kao dječak slušao usmene narodne predaje o znamenitim Bošnjacima iz prošlosti: o „vrlim junacima“, „mudrim državnicima“, „velikim učenjacima“ i „vrsnim pjesnicima“ – kako ih je sa dosta patetike sam Bašagić imenovao. Bašagić će reći da…

Uvod Aktivnim odnosom čovjeka prema pejzažu, on ga mijenja, oplemenjuje, humanizira i umjetnički interpretira. Kao rezultat tih aktivnosti, kroz historiju u Bosni i Hercegovini, su nastajale vrtno – pejzažne kompozicije različitih stilova. Posebno mjesto i značaj pripada kućnom vrtu (Šćitaroci, 1992) nastalom u periodu turske vladavine – bosanskoj cvjetnoj avliji. Avlija skupa s baščom, predstavljaju originalan pristup vrtnom oblikovanju, te je njihova valorizacija i evaluacija od izuzetnog značaja u zaštiti spomenika povijesnog zelenila na području Bosne i Hercegovine (Brguljan, 1985). Originalnost stila rezultat je prilagođavanja orijentalno – mediteranskih uticaja potrebama lokalnog stanovništva u izboru vegetacije i prostornih vizura koje su…

Ovdje možete čuti nekoliko pjesama iz “Kamenog spavača” u interpretaciji Hasije Borić: Zapis o zemlji Zapis o vremenu Zapis o petorici Zapis o časti Smrt Slovo o smijehu Modra rijeka Kosara Gorčin Dažd četvrti jahač Blago

Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti. Upravo taj susret omogućuje Kamenom spavaču da iz pozicije smrti, njene vanvremenosti i metafizičke vječnosti promotri sadržaje povijesnog vremena, ali i da ljudsku egzistenciju samjeri iz rakursa onih pitanja koja su transvremena i transkulturalna. U podlozi Spavača bez sumnje jest egzistencijalistička poetika, ali ne tako da se ukupan semantički i idejni potencijal ove poezije  u potpunosti podređuju stajalištima ove poetike prema kojima je egzistencija prije esencije i prema kojima se tjelesnim označiteljima markira egzistencijalni smisao ili besmisao. Mak jeste pošao od evropskog egzistencijalizma svoga…