Ideja Makove hiže nastala je 2006. godine, za vrijeme priprema za obilježavanje devedesete godišnjice rođenja Maka Dizdara. Makov simbolični povratak u Stolac, grad u kojem se rodio i u kojem je odrastao, motivisan je prvenstveno njegovom vlastitom neispunjenom željom da posljednje godine života provede u gradu na Bregavi. Isto tako, Makova hiža je rezultat onog prkosa koji je Mak ovjekovječio u „Zapisu o zemlji“, onog sna koji je jači od svake destrukcije i barbarizma, pa i onih koji su Stolac snašli u posljednjih dvadesetak godina.
Odlučeno je, dakle, da se – u skladu sa skromnim sredstvima koja su bila na raspolaganju – otkupi jedan stari, urušeni, tipično hercegovački stambeni kompleks i postepeno krene u realizaciju sna o Makovoj hiži (zainteresovane upućujemo na Makovu pjesmu „Hiža u Milama“ kao poetsku inspiraciju ove ideje).
Nakon šest godina ustrajnog rada Fondacije Mak Dizdar, taj san je konačno ispunjen: u Makovoj hiži nisu predstavljeni samo eksponati vezani za život i djelo Maka Dizdara, već je ona postala i istinski dom nauke i umjetnosti posvećene stećcima, srednjovjekovnim monolitima koji su ostavili tako dubog trag na njegovom djelu, i čiji se najpoznatiji primjerci nalaze upravo u neposrednoj okolini Stoca…
Idejni tvorac Makove hiže bio je nedavno preminuli Enver Dizdar, osnivač i dugogodišnji predsjednik Fondacije Mak Dizdar. Početni fond za razvoj Makove hiže omogućile su donacije sljedećih institucija i kompanija: Općina Stari Grad, Hidrogradnja d.d., Bosnalijek d.d., Grad Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH, LOK MKF, Butmir d.o.o., OMV, Bihaćka pivovara d.d., Fabrika duhana Sarajevo, Pliva d.o.o., Odvjetnički ured Muselimović.