Close Menu
    • Mak Dizdar
      • Biografija – Kratak pregled života i djela Maka Dizdara
      • Pjesme
      • Interpretacije stihova
      • Kritike
      • Stari bosanski tekstovi
      • Marginalije o jeziku i oko njega
    • Fondacija Mak Dizdar
      • Fondacija Mak Dizdar
        • Misija
        • Vizija
        • Slovo slike – likovni umjetnici Maku
      • Nagrada Slovo Makovo
        • O nagradi
        • Milorad Pejić
      • Enver Dizdar
        • Tekstovi
        • Biografija
    • Makova hiža u Stocu
    • BiH kultura i identitet
      • Stećci
        • Fotografije
        • Kutzlijevi crteži motiva sa stećaka
        • O ideologiji izučavanja stećaka
        • Krleža o stećcima
      • Ororots: stećci iz Armenije
        • Katalog izložbe “Ororots: stećci iz Armenije”
        • Putopis: “Putevima hereze”
        • Intervjui
      • Bosančica
      • Umjetnost u BiH
      • Historija BiH
      • Problematika identiteta
    • E-biblioteka
    • Kontakt
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Fondacija Mak DizdarFondacija Mak Dizdar
    Fondacija Mak DizdarFondacija Mak Dizdar
    Nalazite se ovdje:Home»Bosanske teme»Ljepša strana Stoca
    Bosanske teme

    Ljepša strana Stoca

    13/12/2011Updated:13/12/2011
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Bošnjačka i hrvatska djeca u Stocu idu školu u različitim smjenama, nema miješanja ni u kafanama, ali ima bend u kojem ne gledaju na nacionalnost.

    U bosanskohercegovačkom gradu Stocu,  16 godina nakon rata u BiH i 17 nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba, rijetki su projekti u kojima zajednički sudjeluju sva tri naroda.

    Grad ima kafane za Bošnjake i kafane za Hrvate, nastava u školama se odvija u smjenama odvojenim za bošnjačku i hrvatsku djecu, o političkim temama se rijetko raspravlja na ulici.

    No, Stolac ima i svoju ljepšu stranu, o čemu priču donosi reporterka Al Jazeere Arduana Kurić.

    Prijateljska atmosfera u Trebinju

    U jednom auto salonu, našli smo bend. U bendu sviraju Srbin Nebojša Bulut, Hrvat Mato Raguž i Bošnjak Džemo Tucaković.

    Ali, u ovom bendu nije važno kako se ko zove. Važno je, kažu, da je ovo bend koji dobro svira.

    “Da smo htjeli gledati kako se ko zove, i ko je ko, ne bismo ni napravili ovo što smo napravili“, kaže Džemo Tucaković, tuba.

    U Stocu ih ljudi vole. Njihovi su nastupi dobro posjećeni, ali jedan od najboljih nastupa imali su u Trebinju, u Republici Srpskoj.

    „Volimo svi ići u Trebinje, ljepo nas dočekaju, klepću kada treba, razumiju se u muziku, uživaju kad mi sviramo, prava prijateljska atmosfera“, kaže Miro Raguž, bas klarinet.

    S proba rijetki i rijetko izostaju, a nakon njih druženja se nastavljaju. Iako im je muzika zajednički jezik i omiljena tema, ni druge teme se ne zaobilaze.

    “Pa dobro ima i tu nekih komentara dnevno političkih događaja. Naš je jezik jedinstven. Muzika, kazuje Nebojša Bulut, truba.

    Dobri poznavaoci ove vrste muzike kažu da je limena muzika,  glazba, u svom punom elementu kada se svira na otvorenom, na trgovima.

    Kažu da je to muzika za zajedničke tuge i zajedničke radosti.

    Nakon probe, Miro će voziti sedam kilometara nazad do svoga doma:

    Motiv je muzika

    „Prije tri godine sam dva puta tjedno dolazio na probu iz Mostara, sticajem okolnosti smo napravili malu kućicu ovdje na selu u blizini Stoca. Moja žena i danas misli da je to zbog benda.“

    Na zapadu bi, kaže Miro, ljudi u ovim godinama plaćali da imaju hobi. Za njega je neprocjenjiva i činjenica da je bend zajedno stvorio nešto što mnogi drže jedinstvenim.

    “Ti želiš npr. napraviti multietnički orkestar. Nećeš uspjet.To nije dobar motiv. Dobar motiv je muzika.“

    Izvor: Al Jazeera

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Previous ArticlePutevima hereze (V): Početak na kraju svijeta
    Next Article Pjesnik u vrijeme uklesan

    Related Posts

    Forum o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka

    Miraš Martinović: Pjesnici vide i kada je opšta tama i nevidjelica

    “Slovo Gorčina” objavljuje konkurs za mlade pjesnike i pjesnikinje

    Međunarodna naučna konferencija “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”

    Kameni spavač – Autentično i definitivno izdanje

    Kameni spavac

    Posjetite Makovu hižu

    Program obilježavanja stogodišnjice

    Oznake
    Adis Fejzić Almin Kaplan Amer Tikveša Amila Buturović Amra Hadžimuhamedović Autentično i definitivno izdanje Behar Boris Dežulović Bošnjački institut Crkva bosanska Dragana Mladenović Ema Mazrak Enver Dizdar Fondacija Mak Dizdar Gorčin Dizdar Hazim Šabanović Hivzija Hasanefendić Ivan Lovrenović Journal Kameni spavač LINE Mak100 Mak Dizdar Makova Hiža Marko Vešović Miljenko Jergović Miraš Martinović Miroslav Krleža Modra rijeka Mostar Muhamed Filipović Muhamed Šator Muzej grada Zenica Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Preko rijeka Preporod Sanjin Kodrić Sarajevo Slovo Gorčina Stogodišnjica Stolac Tanja Mravak Tonko Maroević Užička književna republika Šefik Bešlagić
    Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest Vimeo YouTube
    © 2026 ThemeSphere. Designed by ThemeSphere.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.