Piše: Marinko Sekulić
Preuzeto sa: http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/101208064#4
Između Srebrenice i Bratunca nalazi se nekropola najvećih stećaka. Narod ih naziva mramorjem, kamenim biljezima, grobljima i o nekropolama ispredaju razne priče i legende. Bosna i Hercegovina pokrenula je projekat upisivanja stećaka na Listu svjetske baštine.
Srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika ili stećaka na području općine Srebrenica ima više od 1.000.
Turistička organizacija Srebrenice posljednjih dana, radeći detaljan popis i registarciju nekropola za potrebe turističke prezentacije, otkrila je pet do sada nepoznatih nekropola sa oko stotinu stećaka.
“Pronašli smo i neke nekropole koje do sad nisu bile registrovane, zahvaljujući prije svega ljudima na terenu. Sve su u dobrom stanju i pristupačne, tako da ćemo vrlo brzo postaviti i turističku signalizaciju. To će, smatramo, biti značajan dio turističke ponude općine Srebrenica”, kazao je direktor Turističke organizacije Sead Jahić.
Monumentalne kuće pokojnika
Bosna i Hercegovina je inicijator zajedničkog projekta nominacije stećaka, nadgrobnih spomenika iz srednjeg vijeka, za upis na Listu svjetske kulturne baštine.
U projektu učestvuju još Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Ovo je prvi put da su četiri zemlje, od raspada bivše Jugoslavije, potpisale zajedno jedan dokument o saradnji u nekoj oblasti, bez posredovanja međunarodne zajednice.
Na području Srebrenice nalaze se jedinstveni stećci kakvih nema u drugim krajevima. Do sada je pronađeno nekoliko nepoznatih nekropola sa oko 100 stećaka.
A da se na ovom području nalaze stećci kakvih drugdje nema, potvrđuje i arheolog Mirko Babić, direktor Muzeja sjeveroistočne Bosne iz Bijeljine.
“Poznato je da se upravo između Srebrenice i Bratunca nalazi nekropola najvećih stećaka. To su zaista monumentalne kuće pokojnika, njihove vječne kuće, kako su to naši preci doživljavali u srednjem vijeku”, ispričao je Babić.
Svatovi koji su se okamenili
Narod stećke naziva mramorjem, mašetima, kamenim biljezima, grčkim, kaurskim ili mađarskim grobljima. O nekropolama se ispredaju razne priče i legende.
Takve legende i priče godinama “žive” u srebreničkom selu Karačići.
“Otac mi je kazao da su tu prije ko zna koliko godina živjeli neki Rimljani. Prije nego što su se moji stari doselili ovdje od Užica ili Perućca. Ne znam. Oni su izumrli i tu su ostale neke zidine gdje je moj otac za vrijeme onog rata sakrivao kravu, sjećam se slabo, jer sam tada imala samo četiri godine”, ispričala je jedna mještanka tog sela.
Jedna priča kaže da su stećci zapravo svatovi koji su se okamenili. Prema priči, dvije sestre su se udavale, svatovi su se sukobili i tom trenutku i okamenili.
“Čuo sam od oca, a on valjda od đeda, da su tu živjeli Bogumili, da su ovo groblja Bogumila koji su bili naši preci”, dodao je mještanin Karačića.
Stećaka na prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore ima oko 66.000. Na teritoriji BiH nalazi se oko 58.000, 4.400 na teritoriji Hrvatske, 2.000 na treitoriji Srbije i oko 3.000 u Crnoj Gori.
