Naredne godine se navršava 100 godina od rođenja Maka Dizdara, a povodom ovog jubileja Fondacija “Mak Dizdar”, u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti, radi na digitalizaciji kompletne dokumentacije vezane za život i djelo ovog velikana bh. književnosti.
U cilju prenošenja Makove zaostavštine: pjesama, fotografija, pisama, prepiski, različitih varijanti pjesama, privatnih bilješki iz školskih dana i ličnih predmeta, Fondacija “Mak Dizdar” je u saradnji sa Muzejom književne i pozorišne umjetnosti, Bošnjačkim institutom i Društvom pisaca BiH pokrenula proces digitalizacije. Time će kompletna dokumentacija vezana za život i djelo ovog pjesnika koja se nalazi u arhivu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti biti dostupna širem krugu čitalaca, studentima, istraživačima ali i drugim ljubiteljima njegovih djela.
Digitalizacijom protiv zaborava
Gorčin Dizdar, predsjednik UO Fondacije “Mak Dizdar” ističe da digitalizacija predstavlja značajan doprinos izučavanju djela Maka Dizdara.
“S obzirom na to da je riječ o dokumentaciji koja direktno svjedoči o bosanskohercegovačkoj historiji i književnosti, ali i našoj kulturnoj tradiciji, jako je važno Makova djela sačuvati od zaborava. S druge strane, važno je to što se među tim rukopisima nalazi veliki broj prethodno neobjavljenih pjesama i drugih radova, kao i verzija i pojašnjenja Makovih objavljenih pjesama i drugih radova”, rekao je Dizdar.
Na ovaj način vrijedni rukopisi i djela postaju dostupna svima.
“Ono što može biti od velikog značaja jeste da smo tokom procesa digitaliziranja i istraživanja dokumenata pronašli neke rukopise ranih verzija pjesama, kao i rukopise poezije i proze iz školskih dana i mladosti, bez naslova, koje do sada nisu objavljivane niti su bile poznate široj javnosti”, kaže Emina Sarvan, volonterka koja radi na digitalizaciji ove vrijedne dokumentacije.
Brojne prednosti digitalizacije i elektronskog pristupa arhivi
S obzirom na to da se digitalna građa vremenom ne oštećuje akcent je na dugoročnom očuvanju izvornog dokumentakoji je od značajne vrijednosti.
Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književne i pozorišne umjetnosti kaže da je neophodno demokratizirati pristup kulturnoj historiji.
“Najviše što možemo čuvanjem naše muzejske zbirke je da spriječimo da nešto propadne. Kada ga digitaliziramo i učinimo dostupnim većem broju ljudi to nije samo zaštita i čuvanje, to je ugrađivanje u kulturnu historiju“, kaže Šehabović.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti studenti, istraživači, te ostali ljubitelji Dizdarevog djela imaju mogućnost pristupa izvornim dokumentima u toku svog istraživačkog rada, uz prethodni dogovor sa nadležnima u ovoj instituciji. Nakon digitalizacije, koja će biti završena na proljeće 2017. godine, materijal će biti dostupan široj akademskoj zajednici.
Ko je bio Mak Dizdar ?
Mehmedalija Mak Dizdar jedan je od najvećih bh. pjesnika, a njegova djela “Kameni spavač” i “Modra rijeka” smatraju se najznačajnijim poetskim tvorevinama 20. stoljeća.
Veliki bh. književnik Meša Selimović o Dizdaru je svojevremeno rekao: “Od Gorčina nastaje čudo; rodio se pravi pjesnik, izuzetne vrijednosti, osobenog izraza, samo svoj. Maku je uspjelo ono što je u poeziji najteže i što uspijeva smo rijetkima, da uspostavi pravu, nenasilnu vezu sa tradicijom, da obnovi stari jezik pronašavši u njemu savremenost, da na sadržajnu suštinu srednjovjekovnih zapisa nadogradi misao i osjećaje današnjeg čovjeka”.
(Preuzeto sa portala klix.ba)