Close Menu
    • Mak Dizdar
      • Biografija – Kratak pregled života i djela Maka Dizdara
      • Pjesme
      • Interpretacije stihova
      • Kritike
      • Stari bosanski tekstovi
      • Marginalije o jeziku i oko njega
    • Fondacija Mak Dizdar
      • Fondacija Mak Dizdar
        • Misija
        • Vizija
        • Slovo slike – likovni umjetnici Maku
      • Nagrada Slovo Makovo
        • O nagradi
        • Milorad Pejić
      • Enver Dizdar
        • Tekstovi
        • Biografija
    • Makova hiža u Stocu
    • BiH kultura i identitet
      • Stećci
        • Fotografije
        • Kutzlijevi crteži motiva sa stećaka
        • O ideologiji izučavanja stećaka
        • Krleža o stećcima
      • Ororots: stećci iz Armenije
        • Katalog izložbe “Ororots: stećci iz Armenije”
        • Putopis: “Putevima hereze”
        • Intervjui
      • Bosančica
      • Umjetnost u BiH
      • Historija BiH
      • Problematika identiteta
    • E-biblioteka
    • Kontakt
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Fondacija Mak DizdarFondacija Mak Dizdar
    Fondacija Mak DizdarFondacija Mak Dizdar
    Nalazite se ovdje:Home»Fondacija Mak Dizdar»Kako sam dobio i ‘preživio’ nagradu “Slovo Makovo/Mak Dizdar”
    Fondacija Mak Dizdar

    Kako sam dobio i ‘preživio’ nagradu “Slovo Makovo/Mak Dizdar”

    03/12/2012Updated:04/05/2013
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Piše: Milorad Pejić

    Vijest da je moja knjiga pjesama Hyperborea nominovana za Nagradu ”Slovo
    Makovo/Mak Dizdar” došla mi je sredinom oktobra preko USA. Prijatelj mi je poslao
    mail o tome. Do tada nisam znao ni da je Nagrada ustanovljena ali nakon toga
    naglo mi se probudila radoznalost pa sam u medijima budno pratio daljnji ”razvoj
    situacije”. Razumljivo da je prijatno osjećanje biti nominovan za ovako veliku
    nagradu pa kad se krug suzio na samo pet knjiga shvatio sam da nije isključena
    mogućnost da moja knjiga, unatoč jakoj konkurenciji, bude proglašena i kao
    najbolja. Moj prijatelj Adin Ljuca koji živi u Pragu i koji je najviše uradio da bi
    se Hyperborea uopšte štampala, upozorio me, medjutim, da je prerano ići po
    šampanjac podsjetivši takodje da ”književne nagrade ne treba shvatati za ozboljno
    ni kad se ne dobiju a naročito ako se dobiju”. Zato sam nastavio mirno spavati.

    Sinoć sam se nakon 14 sati putovanja vratio kući u Švedsku i na pitanje moje
    supruge kako ocjenjujem boravak u Bosni dao sam cijelom ”paketu” devet od
    deset mogućih poena. Onaj jedan što nedostaje može se objasniti mojim intimnim
    razočarenjem u pogledu katastrofalnog siromaštva i socijalne nesigurnosti velikog
    broja ljudi u Bosni uz istovremeni luksuz i neobjašnjivo bogatstvo i egoizam
    poslijeratne ”bosanske elite”. Vidio sam naravno koliko malo novca ima za kulturu
    ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji
    nemaju mnogo bave i proizvode, unatoč svemu, kulturu na vrhunskom nivou.
    Izgleda da u ”nedostatku hljeba” Bosna pokušava i uspijeva još uvijek utoliti glad
    koncertima, izložbama, knjigama, filmskim festivalima, pozorišnim predstavama…
    Nagradu ”Slovo Makovo/Mak Dizdar” u njenom novčanom dijelu nisam stoga ponio
    sa sobom u Švedsku već odmah usmjerio u dva nova knjževna projekta u Tuzli i u
    Sarajevu.

    Na osnovu svega što sam vidio u medijima kao i na osnovu ličnog iskustva iz
    kontakata sa predstavnicima Grada Sarajeva vezano za Nagradu i oko Nagrade
    mogu reći da su cijeli ”posao” uradili na visokoprofesionalnom nivou. Drago mi
    je naravno da je Nagrada pripala meni ali još više to da je Bosna i Hercegovina i
    sama dobila jednu vrhunsku nagradu za poeziju i da se zajedno sa Nagradom ”Meša
    Selimović” za roman svrstala rame uz rame sa bogatim evropskim zemljama koje,
    unatoč ekonomskoj krizi, ulažu mnogo u kulturu. Na ceremoniji dodjele Nagrade
    podsjetio sam da pored Grada Sarajeva dijelim Nagradu i sa mojim prijateljima
    koji već više od dvadest godina žive sa mojom poezijom. Oni su, da budem i malo
    neskroman, dobili nagradu za ”dobar ukus”. Na kraju, postoji i četvrti dobitnik a
    to je veliki pjesnik Mak Dizdar kojem Bosna i Hercegovina i cijeli region, makar i
    posthumno, odaje veliko priznanje za verhunsko poetsko djelo. Osjećam zato danas
    i zahvalan sam da na neki način i sam pripadam Makovoj ”familiji”.

    Po povratku u Švedsku iznenadilo me interesovanje ovdašnjih medija vezano za
    Nagradu ”Slovo Makovo/Mak Dizdar”. Švedjani su dobro informisani i danas sam
    na primjer nekoliko sati slao materijal na više adresa novinarima koji žele pisati
    o tome. Nadam se da ću time doprinijeti da se promoviše sama Nagrada i ovdje
    te ”reklamira” malo bosanskohercegovačka književniost u Skandinaviji. Prevodjenje
    nagradjene knjige na švedski takodje je u toku pa vjerujem da će njeno publiciranje
    isto tako pobuditi interes za našu literaturu pa čak kad se radi i o ”neprevodivim”
    pjesnicima kao što je Mak Dizdar.

    Sollefteå, 1. decembra 2012.

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Previous ArticleZanemarivanje jedinstvenih srednjovjekovnih skulptura šokantno
    Next Article Fondacija Mak Dizdar dobitnik nagrade “Sloboda” za 2012. godinu

    Related Posts

    Zaštita rukopisa Maka Dizdara u Makovoj hiži

    Spektakularni performans u Vijećnici otvorio prvu trajnu AR galeriju koja povezuje Beč i Sarajevo

    K1_ARt.bridges.∆{Wien↔Sarajevo}

    EIDOLON:44°/Klangfeld/Ⰲremen

    Kameni spavač – Autentično i definitivno izdanje

    Kameni spavac

    Posjetite Makovu hižu

    Program obilježavanja stogodišnjice

    Oznake
    Adis Fejzić Almin Kaplan Amer Tikveša Amila Buturović Amra Hadžimuhamedović Autentično i definitivno izdanje Behar Boris Dežulović Bošnjački institut Crkva bosanska Dragana Mladenović Ema Mazrak Enver Dizdar Fondacija Mak Dizdar Gorčin Dizdar Hazim Šabanović Hivzija Hasanefendić Ivan Lovrenović Journal Kameni spavač LINE Mak100 Mak Dizdar Makova Hiža Marko Vešović Miljenko Jergović Miraš Martinović Miroslav Krleža Modra rijeka Mostar Muhamed Filipović Muhamed Šator Muzej grada Zenica Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Preko rijeka Preporod Sanjin Kodrić Sarajevo Slovo Gorčina Stogodišnjica Stolac Tanja Mravak Tonko Maroević Užička književna republika Šefik Bešlagić
    Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest Vimeo YouTube
    © 2026 ThemeSphere. Designed by ThemeSphere.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.