„Ključ budućnosti Bosne i Hercegovine sastoji se u tome da je Srbi i Hrvati prepoznaju kao vlastitu državu“ – ova očigledna i toliko puta izrečena konstatacija ipak je zvučala drugačije na kraju predavanja Mehmeda Dizdara, nekadašnjeg komandira stolačke policije, o ratnom i poslijeratnom periodu u ovom hercegovačkom gradiću. JNA koja postaje sredstvo velikosrpske politike, sukobi između HVO-a i HOS-a, dezorijentisani Bošnjaci izgubljeni između dvije neprijateljske strane i dogovorene bitke samo su neki od elemenata komplesknog zapleta ove nadasve balkanske tragedije koja je kulminirala u progonima, mučenjima, silovanjima i uništavanju kulturnog naslijeđa neprocjenive vrijednosti. Kulminirala, ali nažalost ne i završila, kao što su se članovi grupe „Humanity in Action“, koja je od 29. do 31. jula gostovala u Makovoj Hiži, mogli uvjeriti pri obilasku poslijeratnih spomenika koji se nadmeću u nametanju vlastitog viđenja recentne prošlosti ovog grada. Najjezgrovitiji primjer nastavka ove bitke svakako je razbijena ploča postavljena na zidu nekadašnje koštane bolnice, koja je tokom rata služila kao „prihvatni centar“ u kojem su pripadnici snaga HVO-a mučili i ubijali uhapšene Bošnjake… Ploča je dosada postavljana i razbijana tri puta, no u stanju u kojem se trenutno nalazi možda najpreciznije govori o stolačkoj prošlosti i sadašnjosti.
Fondacija „Humanity in Action“ je internacionalna obrazovna organizacija sa prekoatlantskim, interdisciplinarnim programima posvećenim angažiranju mladih lidera u polju zaštite ljudskih prava. Fondacija okuplja studente iz Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Danske, Francuske, Njemačke, Poljske, Nizozemske, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država i broji oko 750 članova. Njena osnovna aktivnost je organizacija jednomjesečnih ljetnih programa na kojima polaznici iz Evrope i SAD-a izučavaju probleme ljudskih prava u zemljama u kojima se programi održavaju. Pohađanjem ovih programa, učesnici postaju dio „Humanity in Action“ Senior Fellow Network-a (mreža učesnika), čime dobivaju mogućnost pohađanja praktikantskih programa u institucijama kao što su Fondacija Anne Frank, Evropski parlament i Kongres SAD-a. Senior Fellow Network BiH trenutno broji 30-ak članova iz oba entiteta. U saradnji sa Fondacijom Mak Dizdar, organizovan je trodnevni edukativni boravak članova Senior Fellow Network-a BiH u Stocu, kojima su se pridružili Seth Bergeson, Senior Fellow iz SAD-a i Nicolas Moll, zamjenik direktora Francuskog kulturnog centra „Andre Malraux“.
Ono što je ostavilo poseban utisak na polaznike programa jeste činjenica da se „sukob sjećanja“ vodi ne samo oko recentne prošlosti, već seže i duboko u prošlost, sve do Srednjeg vijeka koji je ostavio možda najupečatljiviji trag u ovom gradu u fenomenu nekropole stećaka Radimlja. Pored očiglednih primjera politizacije ovih spomenika poput postavljenih zastava nekadašnje pseudo-republike Herceg-Bosne, sukob sjećanja vodi se i na mnogo suptilnije načine: Gorčin Dizdar, magistrant univerziteta York u Torontu, gdje radi na interdisciplinarnom istraživanju tumačenja stećaka, učesnicima je objasnio da se i u najnovijim radovima o stećcima pod krinkom objektivnosti i naučnosti pokušavaju devaluariti tumačenja koja govore u prilog značaja i originalnosti ovih bosanskohercegovačkih medijevalnih skulptura. Tako nailazimo na jednu neobičnu, ali znakovitu inverziju: pokušaj onemogućavanja kolektivnog sjećanja na bogato materijalno naslijeđe Srednjeg vijeka s jedne, te uništavanje materijalnih tragova na jedno živo sjećanje na recentnu prošlost s druge strane.
U ovom gotovo opsesivnom fokusiranju na prošlost, dala bi se zaboraviti stolačka sadašnjost: dodajmo stoga jednoglasni zaključak polaznika da nezacijeljenje traume ipak ne uspijevaju zasijeniti nadrealne ljepote grada na Bregavi. Više nego iko, u ovome trenutku tome doprinosi centar „Andre Malraux“, čiji su gosti sa francuskih univerziteta za uređenje pejzaža sa nekoliko jednostavnih intervencija uspjeli značajno obogatiti stolačku svakodnevnicu i povećati njegovu atraktivnost kao turističko odredište. Najveću transformaciju doživio je vodopad Provalije, čije podnožje je od šiblja i šikare pretvoreno u atraktivno kupalište i nezaobilaznu lokaciju za fotografisanje…
I najzagriženiji borci za prošlost Stoca složni su da je za njegovu budućnost najznačjniji ekonomski razvoj, a turizam svakako predstavlja jednu od njegovih najperspektvnijih grana. U ovom trenutku, najveća prepreka razvoja turizma jeste pogrešna percepcija Stoca kao „hercegovačke zabiti“ u kojoj nema ničega osim mržnje i kamena. Na kraju zato valja reći da cilj ove akcije „Humanity in Action“-a i Fondacije Mak Dizdar nije daljne propagiranje ovih stereotipa, već, naprotiv, poruka da se ispod opisanih sukoba krije jedno neslućeno vrelo bogatstva koje može „hraniti“ ne samo Srbe, Hrvate i Bošnjake, već i svakog namjernika kojem je potrebno malo oduška od sveukupne nervoze savremene egzistencije.
