Close Menu
    • Mak Dizdar
      • Biografija – Kratak pregled života i djela Maka Dizdara
      • Pjesme
      • Interpretacije stihova
      • Kritike
      • Stari bosanski tekstovi
      • Marginalije o jeziku i oko njega
    • Fondacija Mak Dizdar
      • Fondacija Mak Dizdar
        • Misija
        • Vizija
        • Slovo slike – likovni umjetnici Maku
      • Nagrada Slovo Makovo
        • O nagradi
        • Milorad Pejić
      • Enver Dizdar
        • Tekstovi
        • Biografija
    • Makova hiža u Stocu
    • BiH kultura i identitet
      • Stećci
        • Fotografije
        • Kutzlijevi crteži motiva sa stećaka
        • O ideologiji izučavanja stećaka
        • Krleža o stećcima
      • Ororots: stećci iz Armenije
        • Katalog izložbe “Ororots: stećci iz Armenije”
        • Putopis: “Putevima hereze”
        • Intervjui
      • Bosančica
      • Umjetnost u BiH
      • Historija BiH
      • Problematika identiteta
    • E-biblioteka
    • Kontakt
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Fondacija Mak DizdarFondacija Mak Dizdar
    Fondacija Mak DizdarFondacija Mak Dizdar
    Nalazite se ovdje:Home»BiH kultura i identitet»Vizuelne umjetnosti»Nesim Tahirović
    Vizuelne umjetnosti

    Nesim Tahirović

    02/04/2009
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Dragi Nesime,

    kao što znaš, mi smo zadnjih godina često diskutirali o odgovornosti svakog čovjeka prema svojim bližnjima. Tada sam često kritizirao da umjetnici zauzimaju premalo utjecaja u kreiranju društvenog zajedništva. Postoji samo mali dio umjetnika koji se pored svog rada angažiraju i društveno-politički.

    I tvoje mišljenje je bilo, da umjetnik već kroz same svoje radove dovoljno utječe na svoj kulturni krug.

    U međuvremenu nastali razvoj situacije u bivšoj Jugoslaviji i posebno u tvojoj domovini Bosni i Hercegovini, tebe prisiljava na boravak u Njemačkoj. Iz početno planiranih mjesec dana nastala su tri mjeseca. Nakon ova protekla tri mjeseca bez vize, ovdje ti se daje produžetak za još tri mjeseca (“Duldungserlaubnis”).

    U tvojoj bivšoj domovini Jugoslaviji, u zadnjih desetak godina stvorilo se dvoklasno društvo, na jednoj strani gornji sloj funkcionera, vojske i umjetnika, a na srugoj strani niži sloj ljudi “običnog društva”. Ta funkcionerska politika u Jugoslaviji je vođena silom diktature za održavanje vlasti, to znači “za održavanje privilegija”. Prema životu devedeset posto ljudi, funkcioneri su bili ravnodušni. Ja ovdje tvrdim, da je i veći dio umjetnika prema etičkom i moralnom razvoju naroda, bio isto tako potpuno ravnodušan.

    Takva težnja se ne pojavljuje samo u Jugoslaviji nego i na istočnoevropskim područjima. I njemački predsjednik, gospodin von Weizsacker je u svojoj najnovijoj knjizi tačno konstatirao, da se demokraciju u Njemačkoj razvija prema partijskoj državi uz pomoć činovničkih funkcionera. Može se jasno vidjeti da političke vođe u zapadnoj Evropi bez razmišljanja o sutra, teže ka stvaranju pastijskih država.

    Vjerodostojnost njihovih izlaganja je sve manja. Više se ne može govoriti o jedinstvenim vrijednostima u etičkom ili u moralnom smislu.

    Zato težnje ka ovakvom razvoju društva širom otvaraju vrata barbarima, kao što se to već desilo u Jugoslaviji. Niko se ne bori protiv vlasti, nego svako protiv svakog, neorganizirano, bez vodstva.

    Dragi Nesime, početkom Aprila si sa zadnjim putničkim letom došao iz Sarajeva za Dusseldorf. Planirali smo tada boravak od četiri sedmice. Iz toga su nastala tri mjeseca. Tvoja porodica, s kojom si skoro svaki dan u telefonskom kontaku, ostala je u Tuzli. Tvoja žena Mirjana, i tvoje dvoje djece, majka sestra i brat uspjevaju i uz svakodnevne borbe ostati relativno dobro.

    Tvoj boravak u Njemačkoj si svakim danom koristio za svoj rad, u kojem se sada ogleda cjelokupna patnja i život jednog naroda, koji sada, u inače civiliziranoj Evropi pada u ponore barbarizma.

    Čestitam Ti na uspjelim radovima!

    Ratingen, 1. Jula 1992.

    Ewald Hein

    Ewald Hein, Kunst, Krieg, Mensch – Kunstwerke des bosnischem Malers Nesim Tahirović uber die Katastrophe seines Volkes, Melina Verlag, 1992

    [PSGallery=im10i64h5u]

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Previous ArticlePrva evropska poezija?
    Next Article Smisao u samoporicanju

    Related Posts

    Ororots: Stećci iz Armenije

    Adis Fejzić u Makovoj hiži

    Joga i umjetnost

    Butmirska neolitska kultura

    Kameni spavač – Autentično i definitivno izdanje

    Kameni spavac

    Posjetite Makovu hižu

    Program obilježavanja stogodišnjice

    Oznake
    Adis Fejzić Almin Kaplan Amer Tikveša Amila Buturović Amra Hadžimuhamedović Autentično i definitivno izdanje Behar Boris Dežulović Bošnjački institut Crkva bosanska Dragana Mladenović Ema Mazrak Enver Dizdar Fondacija Mak Dizdar Gorčin Dizdar Hazim Šabanović Hivzija Hasanefendić Ivan Lovrenović Journal Kameni spavač LINE Mak100 Mak Dizdar Makova Hiža Marko Vešović Miljenko Jergović Miraš Martinović Miroslav Krleža Modra rijeka Mostar Muhamed Filipović Muhamed Šator Muzej grada Zenica Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Preko rijeka Preporod Sanjin Kodrić Sarajevo Slovo Gorčina Stogodišnjica Stolac Tanja Mravak Tonko Maroević Užička književna republika Šefik Bešlagić
    Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest Vimeo YouTube
    © 2026 ThemeSphere. Designed by ThemeSphere.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.