“Ova knjiga je posebna zato što je bazirana na konačnom izdanju ‘Kamenog spavača’ koje je autorizirao sam Mak Dizdar pred svoju smrt i tu je i eksplicitno naveo da on to smatra konačnim izdanjem ovog djela”, izjavio je urednik Gorčin Dizdar.
Međutim, kako je dodao, taj “Kameni spavač” se dosta razlikuje od one verzije koja je u međuvremenu kanonizirana unutar bh. književnosti.
“Mi zapravo želimo bh. javnosti predstaviti ‘Kameni spavač’ onakvim kakvim ga je zamislio sam autor”, dodao je Gorčin Dizdar.
Priređivač Sanjin Kodrić u pogovoru je, među ostalim, naveo da je riječ o posljednjoj autoriziranoj, konačnoj verziji “Kamenog spavača”, odnosno verziji koja je izraz posljednje stvaralačke volje autora, ali i verziji koja je priređena za objavljivanje u skladu s najvišim tekstološkim i književnohistorijskim standardima i kriterijima. Kako dodaje, ovo je i prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu razlikuje se više ili manje od svih drugih dosadašnjih izdanja “Kamenog spavača”, odnosno u pitanju je finalni tekst ove autorove knjige, kao i tekst koji bi se trebao smatrati kanonskim.
Promocija je održana u sklopu projekta obilježavanja stote godišnjice rođenje Maka Dizdara pod nazivom “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”. Sam taj naslov, kako je istaknuto na konferenciji za novinare povodom početka projekta, govori o ideji da obilježavanje godišnjice nije samo okrenuto prema prošlosti, već i prema budućnosti.
“Naša želja je da doprinesemo tome da Mak Dizdar zaista ostane važan dio naše kulture i u idućih stotinu, pa i više godina, kao i da se osvrnemo na proteklih stotinu godina i na život i djela Maka Dizdara”, kazao je Gorčin Dizdar u svojstvu predsjednika Organizacionog odbora projekta.
Članovi Organizacionog odbora Amina Džuvić-Rizvanbegović (Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića), Šejla Šehabović (Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine), Nenad Tanović (Društvo pisaca Bosne i Hercegovine), Muamer Spahić (Izdavačka kuća “Vrijeme”) i Sanjin Kodrić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) predstavili su planove za pojedine segmente projekta “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”.
Međunarodni naučni simpozij je planiran u oktobru, a učestvovat će renomirani stručnjaci iz zemlje i inostranstva iz književnosti, lingvistike, historije kulture, a rezultat te konferencije bit će zbornik radova posvećen velikom bh. pjesniku.
U klubu knjige “Vrijeme” bit će organizirani javni razgovori posvećeni Maku Dizdaru, a ambicija ove izdavačke kuće je da u toku ove godine objave stručnu knjigu posvećenu Maku Dizdaru. Jedan od najvećih projekata u njihovoj izdavačkoj produkciji, kako je rečeno, jeste Kritičko izdanje Sabranih djela Maka Dizdara.
Projektom su predviđeni i izložba o životu i djelu Maka Dizdara, te izdavanje digitalne kolekcije rukopisa i dokumenata.
Posebno su istaknute ideje reaktivacija nagrade Grada Sarajeva “Slovo Makovo/Mak Dizdar”, zatim otkup i opremanje rodne kuće Maka Dizdara u Stocu, svečano izdanje kulturne manifestacije “Slovo Gorčina”, te izgradnja spomenika u Sarajevu.
Projekt “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” podržali su Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, Fondacija za muzičke, scenske i likovne djelatnosti FBiH, Ministarstvo kulture Kantona Sarajevo, Općina Centar, Kabinet potpredsjednika FBiH Milana Dunovića i Međunarodna kulturna manifestacija “Zeničko proljeće”.
Svečana akademija bit će održana pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.
Sedamnaestog oktobra 2017. navršava se stotinu godina od rođenja Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika.