„Mnoštvenost kojoj stremi postmoderna labirintna enciklopedija prirođena je pluralnosti interliterarne bosanskohercegovačke zajednice, a u njoj bi se, bez sumnje, u drugostepenom preispitivanju, povijest književnosti odvojila od podređenosti aktuelnim nalozima bilo kojeg oblika vladajuće političke ideologije u čije je ralje znala dopasti kada se pokušavala ostvariti u svojoj sintentičnoj formi.”
Ovim riječima Enver Kazaz zaključuje ogled ‘Neprijatelj ili susjed u kući'¸ nagoviještavajući put kojim teorija bosanskohercegovačke književnosti može i mora da ide ukoliko želi da se konačno uspostavi kao istinit pojam, a ne tek puko nabrajanje ili laičko politiziranje tekstova i konteksta. Ta i takva situacija nije ograničena samo na književnost – cjelokupna bosanskohercegovačka kultura upravo prolazi kroz jedan sudbonosan period koji će odlučiti da li ćemo se do kraja raspasti u romantičarsko-nacionalističke torove srpstva, hrvatstva i bošnjaštva ili pak oživjeti ideju zajedništva slobodnih individua, stvarajući sinteze lokalnog i univerzalnog, mnoštvo individualnih kultura i mitologija koje poštuju Drugost i kompleksnu prošlost ovog podneblja.
Treba odmah naglasiti da se ne radi o nekakvom lažnom izboru između srpstva, hrvatstva i bošnjaštva s jedne i takozvanog unitarnog bosanstva s druge strane. Naprotiv, riječ je o izboru modela kulture, o rušenju ideologiziranih, homogenizirajućih i esencijalističkih struktura nacionalističkih kultura i konačnom prepoznavanju pojedinačne ličnosti kao temeljne jedinice i nosioca kulture. O rušenju babilonske kule statičnog hijerarhiziranog obrazovnog sistema baziranog na memorisanju samo jedne istine u korist otkrivanja polifoničnosti svakog kamena tog golemog zdanja.
Puni značaj ovog izbora prepoznat ćemo tek u budućnosti, kada i zvanično postanemo dio „evropske porodice naroda”, kada se ukinu „carine” na kulturološke uvoze – neobrazovanost i nepoznavanje stranih jezika; kada postanemo svjesni potpune zaostalosti i anahroničnosti naših takozvanih naroda i njihovih prosvjetnih institucija. Postat ćemo tada, samo naizgled, „slobodni” i „ravnopravni” Evropljani, a zahvaljujući hiperprodukciji kapitalističke industrije zabave – tek anonimne mase otuđenih od vlastite kulture i prošlosti. Kada prestanu biti ideološki i političke interesatne, naše okamenjene nacionalne kulture postat će mrtva slova na papiru što će zanimati tak pokojeg entuzijastu izolovanog od svakodnevnice debelim zidovima obrazovnih institucija. Tada, tek tada ćemo uvidjeti da smo u Bosni i Hercegovini izgubili jedno vrelo kulturnog preporoda, jedan mogući putokaz za budućnost cjelokupne Evrope… Naravno da Evropa nije, kako je to Bernard Henri-Levi populistički rekao, umrla u Bosni, ali podijeljena Bosna, okoštala u čvrste institucionalne okvire, mogla bi umrijeti u Evropi…
U ovoj situaciji i ovakvim uvjerenjima nastaje labirintna enciklopedija Bosne. Nalazeći se još uvijek u početnim fazama, ona bi se mogla opisati kao zbirka citata – lingvističkih, vizuelnih i akustičnih – iz Bosne i o Bosni. Od beskrajnih spekulacija o porijeklu stećaka, sevdalinke kao pjesme koja ne poznaje vjersko-nacionalne granice, franjevaca koji sebe nazivaju Bošnjacima a svoj jezik srpskim, avlije kao jedinstvenog spoja orijentalnih i mediteranskih elemenata, bosanskog sloga u arhitekturi … pa sve do mnoštva istina o posljednjem ratu u ovoj zemlji i ogromnog broj svjetskih intelektualaca koji su dali svoje mišljenje o takozvanoj bosanskoj paradigmi, prošlost ove zemlje prava je riznica kontradikcija, ideoloških konstrukcija, promjenjivih granica, lokaliziranja univerzalnih vrijednosti i započetih, a nikad dovršenih političkih i nacionalnih projekata. Postmodernistička načela dekonstrukcije i preispitivanja hijerahije diskursa nude teoretsku pozadinu koja omogućava da se ova cjelokupna zbrka pojmova po prvi put posmatra kao jedno, bez potiskivanja pojedinih disidentskih ili kontradiktornih stavova i glasova.
Jedna od ključnih karakteristika labirintne enciklopedije jeste njena interaktivnost. Stoga pozivamo pojedince koji imaju kritički stav prema pitanju identiteta i ne dozvoljavaju njegovu ideološku i političku zloupotrebu da posjete labirintnu enciklopediju Bosne na stranici Fondacije Mak Dizdar (makdizdar.ba) i svojim komentarima na pojedine članke daju konstruktivan doprinos njenom nastanku. Osim toga, jasno je da enciklopedija nikada neće postati ono što želi i može biti ukoliko ostane ono što je u ovom trenutku – djelo jednog čovjeka. Potencijalni saradnici na sastavljanju pojedinih članaka kao i planiranom prevođenju na engleski jezik mogu se javiti na gorcin@makdizdar.ba