Autor: Gorčin

U mom životu, koji traje evo osamdeset i osam godina, doživio sam svakojake stvari, a među njima i doista teške i bolne trenutke, mnoge gubitke iz najbliže okoline, a jedna od onih najtežih godina moga života, nakon one kada je započeo pakao 1941. godine, koju smatram izrazito tragičnom i to ne samo za sebe lično nego za sav naš narod, je 1976. Naši biseri To je godina kada su u roku od nekoliko mjeseci umrla dva moja veoma dobra i draga prijatelja i dva veoma značajna čovjeka naše nauke i kulture, zapravo dvojica koja su spadala u sam vrh stvaralaca…

Zapis: Uz pola vijeka prvog objavljivanja Kamenog spavača Maka Dizdara Vreli hercegovački kamen u Makovim stihovima oživio je, prodisao, otvorio pore na svojoj koži „bjeljoj od srebra“, da usrkne malo sunčeve svjetlosti koja će doprijeti do srčanih komora u njegovoj dubini Poslije višegodišnjeg povlačenja po prašnjavim fiokama, sada zaista nije bitno kojeg sarajevskog izdavača, prije tačno pola vijeka (1966), uz – gle čuda! – tridesetogodišnjicu pojavljivanja njegove prve pjesničke knjige Vidovopoljska noć (1936), objavljena je zbirka pjesama Kameni spavač Maka Dizdara, koja će u tadašnju savremenu poeziju jugoslovenskih prostora unijeti sasvim drugačije opjesmotvoren motiv mramorja, ili bar na nov način…

Pogledajte prilog FACE TV-a o Makovoj hiži emitovan 25. juna 2016. godine.

This essay was originally published in the journal “Descant” and was later reprinted in the collection “Best Canadian Essays 2103”. The mountains of central Bosnia are covered in a carpet of lush green meadows, pierced sporadically by amorphous fragments of protruding, barren rocks. Upon closer observation the rocks reveal their intriguing shapes, imposing a quiet presence upon the sensually overwhelming vegetation. A very few finally appear moulded by a consciousness: the stećak, the graves of the ancestors. The engravings on their surfaces are fading: letters metamorphosed into the lightest shades of disconnected lines, symbols disfigured to inexplicable fragments of dumb…

Pogledajte publikaciju izdatu povodom održavanja književni susreta “Preko rijeka”: http://issuu.com/gorcindizdar/docs/preko_rijeka?e=7117463/31404852

U subotu, 14.11.2015., u prelijepom ambijentu sarajevskog Ateljea Figure održan je zavšni događaj projekta LINE – literatura za interkulturalnu edukaciju, promocija književnih susreta “Preko rijeka”. Ovom prilikom predstavljena je publikacija “Preko rijeka”, a svim učesnicima susreta dodijeljene su diplome. Publikacija “Preko rijeka” sadrži izbor poezije i proze autora koji su izučavani u sklopu projekta – Almina Kaplana, Selvedina Avdića, Tanje Mravak, Nebojše Lujanovića, Radmile Lazić i Dragane Mladenović -, kao i najbolje eseje učenika koji su o njima pisali. Autori objavljenih eseja su Robert Zuljani iz Prve riječke hrvatske gimnazije, Emilija Milojević iz Užičke gimnazije, Rajna Remović iz beogradske Gimnazije…

U subotu, 14.11.2015. godine u 19:00 sati u Ateljeu Figure će biti održana promocija književnih susreta “Preko rijeka”. Ovom prilikom, bit će predstavljana publikacija koja sadrži izbor iz djela autora, kao i najbolje eseje srednjoškolaca koji su učestvovali u projektu. Autori Tanja Mravak (Hrvatska), Dragana Mladenović (Srbija) i Almin Kaplan (BiH) će čitati svoja djela i voditi razgovore sa srednjoškolcima iz šest gradova (Rijeka, Zagreb, Sarajevo, Stolac, Užice, Beograd) koji su pisali o njima. Prvi književni susreti “Preko rijeka” održani su od 10. do 13. septembra 2015. godine u Stocu. Šezdesetak srednjoškolaca tokom tri dana su imali priliku da slušaju,…

Gori Bosna, posna i bosa i prkosna od sna. U Dizdarevoj pesmi pjesnički govor je nabujao i prelio se preko rubova folklornog oblika, ili bi bolje bilo reći da ga je višestruko nadrastao, ali ga nije sasvim zaboravio, jer treba dodati da je, u pitalicama, odgovor često brz, takoreći munjevit – “dim u dim”, kako bi rekli u Crnoj Gori – potvrđuje govornikovu dosjetljivost, punu doraslost životu, sposobnost da munjevito reaguje na izazove svijeta, na šta nas podsjeća i Dizdareva sintagma “odgovor hitan” Prestao sam pisati eseje o poeziji, jer više nemam vremena. Mislim, nemam vremena da ga gubim na…

Ponovo se, proteklih dana, po pojedinim bosanskohercegovačkim ili, preciznije, bošnjačkim medijima provlačilo ime “našeg velikana” Mehmedalije Maka Dizdara. Ne radi se – naravno! – o kakvom novom otkriću vezanom za njegovo djelo ili život, ili pak nekom originalnom tumačenju njegove poezije, već o dobrom starom, a uvijek aktuelnom prepucavanju oko pitanja njegove nacionalne pripadnosti. Čitavu priču započela je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, izjavivši prilikom ceremonije dodjele nagrade Isa-beg Ishaković – kakvog li iznenađenja! – da je Mak Dizdar jedan od onih Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su dali najveći doprinos hrvatskoj nacionalnoj kulturi. Reagujući na ovaj, kako ga…

Predstavljamo radove srednjoškolaca nastale u sklopu književnih susreta “Preko rijeka”: Nakon dana ispunjenog kvalitetnim sadržajima u Stocu, razgovarali smo sa pesnicima. Ispred nas Radmila Lazić, pesnikinja poznata po svojoj feminističkoj poeziji, Dragana Mladenović, pesnikinja čija se poezija najbolje opisuje kao surova, osvešćena i realna, i naravno, Almin Kaplan, koji kroz, na prvi pogled dečju perspektivu, obrađuje ozbiljne teme. Nasmejani, spremni da postavljamo pitanja, u odličnoj atmosferi, razovarali smo o njihovim književnim počecima i književnosti uopšte. Knjige koje su najviše uticale na Radmilu Lazić su “Drugi pol” Simon de Bovuar i “Sopstvena soba” Virdžinije Vulf. Na pitanje da li se svesno…

Predstavljamo radove srednjoškolaca nastale u sklopu književnih susreta “Preko rijeka”:

(Predstavljamo radove srednjoškolaca nastale u sklopu književnih susreta “Preko rijeka”.) Sa obje strane rijeke Bregave, u čarobnom kamenitom amfitetatru, koji grade surovi visovi planine Hrgud, dok se liticama spuštaju i nestaju u ravnicama Vidova polja, leži grad Stolac. Najmanje 3.500 godina ljudi žive na ovom dijelu hercegovačkog krša, tako da je stolačko područje pravi muzej pod otvorenim nebom. Stolac je kao grad sa bogatom historijskom baštinom, pod zaštitom UNESCO-a od 1980. godine. Podneblje čuva tragove brojnih kultura i civilizacija koje su vladale ovim područjem. Od mnogobrojnih, predstavićemo tri kulturno-istorijska spomenika. Ćuprija Sare Kašiković Ćuprija Sare Kašiković (Djevojačka ćuprija) nalazi se…