Autor: Gorčin

Fondacija “Mak Dizdar” i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića kao organizatori i Internacionalni univerzitet u Sarajevu kao suorganizator imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na Međunarodnu naučnu konferenciju “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”, koja će se održati u Sarajevu od 19. do 21. oktobra 2017. godine u okviru projekta obilježavanja 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara (http://mak100.ba/). Više informacija na mak100.ba/konferencija.

Read More

Naručite autentično i definitivno izdanje “Kamenog spavača” po promotivnoj cijeni od 25 KM + troškovi dostave slanjem e-maila sa Vašom adresom na info@makdizdar.ba (plaćanje pouzećem, trenutno samo unutar Bosne i Hercegovine). [HRVATSKA] – Autentično i definitivno izdanje Kamenog spavača potražite u Superknjižari na adresi Rooseveltov trg 4 u Zagrebu ili naručite u njihovoj online knjižari. [LINK]

Read More

Povodom nedavnih medijskih istupa g. Maje Dizdara, jednog od nasljednika autorskih prava Maka Dizdara sa manjinskim udjelom, objavljujemo dio pisma g. Emira Hasića, punomoćnika Fondacije “Mak Dizdar”, upućeno pravnim zastupnicima g. Maje Dizdara. Također koristimo priliku da naglasimo da je izdavanje autentičnog i definitivnog izdanja “Kamenog spavača” nekomercijalni projekt koji ne bi mogao uspjeti bez entuzijazma i požrtvavnosti tima okupljenog oko ovog izdavačkog poduhvata. Ovaj projekt dobio je podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Kabineta potpredsjednik FBiH Milana Dunovića, dok je Fondacija “Mak Dizdar” najveći dio troškova pokrila vlastitim sredstvima. “U dopisu se između ostalog bavite i pravnim…

Read More

U ponedjeljak, 3. aprila 2017. godine u 18:00 sati u Bošnjačkom institutu bit će održana promocija autentičnog i definitivnog izdanja Kamenog spavača Maka Dizdara. U pogovoru priređivača prof. dr. Sanjina Kodrića navedeno je da “ova knjiga predstavlja autentično i definitivno izdanje “Kamenog spavača” Maka Dizdara (editio authentica et definitiva). Riječ je, dakle, o posljednjoj autoriziranoj, konačnoj verziji “Kamenog spavača”, tj. o verziji koja je izraz posljednje stvaralačke volje autora, ali i o verziji koja je priređena za objavljivanje u skladu s najvišim tekstološkim i književnohistorijskim standardima i kriterijima. Ovo je i prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu…

Read More

U ponedjeljak, 20. marta 2017. godine u 19 sati u Muzeju grada Zenice bit će otvorena izložba “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”. Ova izložba predstavlja prvi događaj u sklopu obilježavanja stote godišnjice rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara (Stolac, 17. 10. 1917. – Sarajevo, 14. 7.1971.) koje organizira Fondacija “Mak Dizdar” u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjačkim institutom i Društvom pisaca Bosne i Hercegovine. Autori izložbe su dr. Gorčin Dizdar, direktor Fondacije “Mak Dizdar”, i mr. Đana Kukić, viša kustostica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Kroz originalne rukopise i dokumente iz…

Read More

U četvrtak, 15. IX 2016. godine, u prostorijama Bošnjačkog instituta održan je okrugli sto na temu “Stećci, UNESCO i Bosna i Hercegovina”. Organizatori okruglog stola bili su Fondacija Mak Dizdar i Bošnjački institut. Izlaganja su bila podijeljena u dva panela: “Stećci, UNESCO i kulturno pamćenje” i “Trenutni i budući pravci proučavanja stećaka”. Nakon uvodnog obraćanja dr. Gorčina Dizdara, prisutnima se obratila gđa. Narcisa Puljek-Bubrić, voditeljica biblioteke Bošnjačkog instituta, koja je govorila o bogatstvu bibliotečke zbirke “Bogumili”, posvećene srednjovjekovnoj Bosni i historiji Katara, Albigenza, Patarena, krstaških ratova i inkvizicije. Prvi panel otvorio je dr. Ibrahim Pašić, koji je iznio niz opažanja…

Read More

15. 7. 2016. godine UNESCO je uvrstio 30 nekropola stećaka iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije na listu svjetske kulturne baštine. Iako je ova vijest prenešena u svim važnijim bosanskohercegovačkim i regionalnim medijima, u široj javnosti prisutna su mnogobrojna pitanja vezana za značaj i značenje ovog novog, regionalnog i globalnog statusa našeg srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa. Cilj ovog okruglog stola je okupljanje stručnjaka raznih profila čije djelovanje je na neki način vezano za stećke, te uspostavljanje transparentnog i konstruktivnog dijaloga o ovoj tematici.

Read More

Ranko Čolaković rođen je 1951. godine u selu Medojevići kod Sokoca, ali najbolje godine provodi u Sarajevu, koje napušta ratne 1992. Prije napuštanja grada tu, na Filozofskom fakultetu, diplomirao je opštu književnost i bibliotekarstvo. Nakon što mu je Duško Trifunović davne 1971. objavio prvu pjesmu, imao je pet zapaženih i nagrađivanih zbirki pjesama za odrasle i jednu za djecu, ali nakon rata pravi otklon prema svemu. Živi u mnogim gradovima i mjestima, da bi se na kraju skrasio u selu Krušedol u Sremu. 1974. godine na Slovu Gorčina osvojio je nagradu “Mak Dizdar” za najbolju zbirku poezije u rukopisu. ДОБРА…

Read More

Piše: Gorčin Dizdar U svojevrsnoj preambuli nedavno objavljenog publicističkog teksta Dubravka Lovrenovića “Historeska – Kodrićeska”, autor nam najprije sugeriše način na koji on treba biti čitan i shvaćen: “Ovaj tekst ne pišem kao odgovor Sanjinu Kodriću jer bi to s moje strane bilo neozbiljno, budući da spram sebe, sportskim rječnikom kazano, nemam dostojnog protivnika. Tekst je kao „historeska-kodrićeska“ odgovor kodrićima, čiji je on samo glasnogovornik, što najbolje pokazuje sadržaj njegovog teksta. A sadržaj je takav da jasno upućuje na izmanpuliranog „subjekta“ (što, pretpostavljam, i nije bilo teško) pretvorenog u „objekt“. “ Iz preambule se daju iščitati (barem) tri tvrdnje: Tekst…

Read More

Piše: Sanjin Kodrić Kako su to stećci prestali biti “bosanski srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, i to među nama samima, a postali tek neki tamo “srednjovjekovni nadgrobni spomenici”?! Šta se to dogodilo pa smo nekako izbrisali ono “bosanski”, a odnekud se javila neka u osnovi bezlična “zajednička baština”?! Je li stećak uopće više bosanski i smijemo li ga više tako zvati?! I šta to onda sve ovo zajedno znači, i šta činiti sad? Komitet UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu 15. jula 2016. godine donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine, gdje su stećci uvršteni kao zajedničko naslijeđe Bosne i…

Read More