Tonko Maroević, Telegram, 10. listopada 1969. Više od pet stoljeća ustrajnog stajanja nesumnjivo je učinilo svoje: stećci su pustili dubok korijen i čvrsto su prionuli uz sudbinu prostora kojemu i bijahu namijenjeni. Ono isto vrijeme što im zatire znake i briše slova čini ih sve sraslijima sa zemljom na koju su nalegli. Ako im se obećana vječnost polagano sa svakom kišom otapa, sadašnjost im je po svojoj vlastitoj mjeri sve privrženija; dijeleći s njima istu prolaznost nužno prepoznaje (makar i na razdaljinu) i njihovu prkosnu želju za produžavanjem trajanja. Oko četrdeset tisuća biliga, stećaka, mramorova, kami govore o toj želji već…
Autor: Gorčin
Read More
Slovo o sinu Šutjela bih kao kamen ali kamen jadna nisam Oprostite zato slovu koje će se skameniti: Ljuto hrastu zgromovljenog uzeše mu zelen grane Skršiše mu vite ruke kojima se gorju dizo Na putima nebosklonu sa govorom nadonosnim Kojima je ka zvijezdama svoju vjeru govorio Uzeše mu obje ruke ostaviše rane dvije Grdne rane neprebolne jednoj boli inokosnoj Sve mrtvace sahraniše A on osta tavnu vranu Šta će majka samohrana Na svijetu bešćutnome? (—————) Šutjela bih kao kamen ali kamen jadna nisam Neka barem ovo slovo hudu povijest okameni
Od petka, 20. juna do nedelje, 22. juna, u organizaciji Fondacije Mak Dizdar održani su Međunarodni poetski susreti “Slovo Makovo”. U susretima je učestvovalo jedanaest od ukupno 15 pjesnika nominiranih za nagradu Grada Sarajeva za najbolje novoobjavljeno poetsko djelo na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku u 2013. godini “Slovo Makovo/Mak Dizdar”: Mladen Lompar, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Miroslav Mićanović, Predrag Bjelošević, Almin Kaplan, Vladimir Kopicl, Zvonko Karanović, Zoran Bognar, Vladimir Tabašević, Duško Novaković i Zilhad Ključanin. Susretima su prisustvovali i selektori nagrade Stevan Tontić, Ervin Jahić, Bogić Rakoćević i Duško Novaković, moderatorica Ferida Duraković, kao i gost večeri Edin…
Pročitajte izbor pjesama Maka Dizdara na njemačkom jeziku, u prevodu Ine Jun-Broda.
(Izlaganje predstavljeno na skupu “Šefik Bešlagić i stećci” 10. maja 2014. u Sarajevu) Ishodište mog današnjeg izlaganja čini članak Šefika Bešlagića objavljen 1981. godine u časopisu “Naše starine” pod naslovom “Armenski hačkari i naši stećci”. Tom prilikom, nakon iscrpne komparativne analize hačkara i stećaka, Bešlagić je zaključio: “upoređujući jedne i druge spomenike, imajući na umu sve ono što ih veže i razdvaja, dolazimo da zaključka da ne postoje razlozi za tvrdnju da su hačkari utjecali na postojanje i razvoj stećaka.” S obzirom da je prethodno utvrdio niz upečatljivih paralela između armenske i bosanske srednjovjekovne pogrebne umjetnosti, donekle iznenađuje ovako kategoričan…
Pogledajte novi prospekt Makove hiže, muzejsko-galerijskog centra Fondacije Mak Dizdar u Stocu, Bosna i Hercegovina.
Od 16. do 18. maja 2014. godine Sarajevo će biti domaćin konferencije pod nazivom „Preobrazba svijeta kroz preobrazbu čovjeka – Pogled u budućnost kroz motive iz bogumilstva“. Predavači konferencije su: Dr. Markus Osterrieder iz Minhena koji će govoriti o misteriju svijetla i tame na zemlji i u čovjeku, te i na temu Bogumili – Unutarnji plamen, Božje dijete i prijateljstvo s božanskim. Nakon višegodišnjega rada u Institutu za Istočnu Europu u Minhenu, dr. Osterrieder radi kao historičar, publicista i predavač. Aktivan je, prije svega, u pitanjima kulturne razmjene između istoka i zapada. Drs. Christine Gruwez, Antwepen, Belgija. Studij filozofije i…
2007. godine, povodom obilježavanja 90. godišnjice rođenja Maka Dizdara, Fondacija Mak Dizdar po prvi put je u jednom izdanju objavila kompletnu Makovu poeziju i najznačajnije što je o njoj pisano, u dvije knjige pod nazivom “Slovo Makovo” i “Slovo o Maku”. Prilikom nedavnog boravka predstavnika Fondacije Mak Dizdar u Srebrenici, odlučeno je da pet primjeraka ove knjige bude poklonjeno bibliotekama osnovnih i srednjih škola na području ove opštine. Jedna knjiga predata je gospođi Melihi Aličić, rukovodiocu ureda “Emmaus” Srebrenica-Potočari, a ostale četiri načelniku Opštine Srebrenica gospodinu Ćamilu Durakoviću. (Fotografije: Marketa Slavkova)
Istaknuti bosanskohercegovački umjetnik Džeko Hodžić dao je značajan doprinos umjetničkom fundusu Fondacije Mak Dizdar poklonivši joj jednu od svojih slika iz mape “Počitelj” koja je nastala u sklopu ciklusa “Stradanja”. Radi se o djelima rađenim na papirima nađenim na zgarištu Umjetničke kolonije Počitelj 2000. godine, dajući im, pored umjetničke, i dodatnu, dokumentarnu vrijednost. Kako je Hodžić istakao, ovaj poklon predstavlja njegov lični izraz poštovanja prema djelu Maka Dizdara, kojeg smatra najznačajnijim pjesnikom Bosne i Hercegovine. Biografija Džeke Hodžića (preuzeto sa stranice Galerije Malek): Rođen je 1950. g. u Godijevu, Crna Gora. Godine 1970. završava Školu primijenjene umjetnosti u Peći, a…
U sklopu višednevne ekskurzije u Hercegovini, učenici međunarodne škole QSI iz Sarajeva u nedelju, 30. marta 2014. godine posjetili su Stolac. U organizaciji Fondacije Mak Dizdar, učenici iz nekoliko zemalja obišli su Radimlju, Begovinu, mlinice na Bregavi i konačno Makovu hižu, i na taj način se po prvi susreli sa nekim od najznačajnijih elemenata bosanskohercegovačke kulture. Iako su mladi posjetioci Stoca uživali u predavanjima koja su pratila posjetu, najjači dojam na njih je, izgleda, ipak ostavio poznati stolački sok od nara…