Kâm(en) i Zemlja: fotografije stećaka Velibora Božovića (Galerija Roman Petrović, 17. – 23. 7. 2014.) Serija fotografija Kâm(en) i Zemlja je umjetnički rezultat niza putovanja što ih je autor u nekoliko posljednjih godina poduzimao sa profesoricom humanističkih nauka univerziteta York u Torontu, Amilom Buturović, u sklopu istraživačkog projekta Stone speaker (Kameni govornik). Radi se o snimcima koji znatno i, rekao bih, namjerno odudaraju od stereotipiziranih asocijacija koje priziva sintagma “fotografije stećaka”. Nema tu onih bogato ukrašenih sljemenjaka poput zgošćanskog čiji simulakrum krasi trg ispred modernističke zgrade Parlamenta BiH, ili pak “kamenog spavača” sa podignutom desnom rukom sa Radimlje kod Stoca.…
Autor: Gorčin
Read More
U četvrtak, 17. jula 2014. godine u 19:00 sati u galeriji Roman Petrović bit će otvorena izložba fotografija Velibora Božovića Kâm(en) i Zemlja. Fotografije su nastale kao dio istraživačkog projekta Stone speaker (Kameni govornik) što ga autor već nekoliko godina provodi u saradnji sa profesoricom humanističkih nauka York u Torontu Amilom Buturović (čiji osvrti na fotografije čine dio izložbe). Radi se o snimcima srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka koji na specifičan način prikazuju odnos između samih kâma i šireg ambijenta u kojem oni (po)stoje. Božovićevo oko najviše privlače oni napušteni, zaboravljeni, slomljeni, u okolinu utonuli spomenici što ih je već gotovo nemoguće…
Povodom obilježavanja 43. godišnjice od smrti Maka Dizdara, u Makovoj hiži održan je eurimtijski performans maturantica Instituta za waldorfsku pedagogiku Witten “Panta rei – sve teče”. Deset studentica euritmije iz Njemačke, Argentine i Južne Koreje izvele su jedinstven, ovom prostoru prilagođen muzičko-scenski performans u okviru kojeg su recitovani stihovi Ocativa Paza, Nelly Sachs, Musan Cho Oh-Hyun, te na violencellu i klarinetu svirane kompozicije Georga Philipa Telemanna, Arvo Parta i Ludwiga Beethovena. Na kraju programa gosti su imali priliku čuti kratki recital stihova Maka Dizdara na njemačkom i francuskom jeziku. Šta je euritmija? (iz materijala Inistitua za waldorfsku pedagogoiku Witten) Euritimija! To je…
Tonko Maroević, Telegram, 10. listopada 1969. Više od pet stoljeća ustrajnog stajanja nesumnjivo je učinilo svoje: stećci su pustili dubok korijen i čvrsto su prionuli uz sudbinu prostora kojemu i bijahu namijenjeni. Ono isto vrijeme što im zatire znake i briše slova čini ih sve sraslijima sa zemljom na koju su nalegli. Ako im se obećana vječnost polagano sa svakom kišom otapa, sadašnjost im je po svojoj vlastitoj mjeri sve privrženija; dijeleći s njima istu prolaznost nužno prepoznaje (makar i na razdaljinu) i njihovu prkosnu želju za produžavanjem trajanja. Oko četrdeset tisuća biliga, stećaka, mramorova, kami govore o toj želji već…
Slovo o sinu Šutjela bih kao kamen ali kamen jadna nisam Oprostite zato slovu koje će se skameniti: Ljuto hrastu zgromovljenog uzeše mu zelen grane Skršiše mu vite ruke kojima se gorju dizo Na putima nebosklonu sa govorom nadonosnim Kojima je ka zvijezdama svoju vjeru govorio Uzeše mu obje ruke ostaviše rane dvije Grdne rane neprebolne jednoj boli inokosnoj Sve mrtvace sahraniše A on osta tavnu vranu Šta će majka samohrana Na svijetu bešćutnome? (—————) Šutjela bih kao kamen ali kamen jadna nisam Neka barem ovo slovo hudu povijest okameni
Od petka, 20. juna do nedelje, 22. juna, u organizaciji Fondacije Mak Dizdar održani su Međunarodni poetski susreti “Slovo Makovo”. U susretima je učestvovalo jedanaest od ukupno 15 pjesnika nominiranih za nagradu Grada Sarajeva za najbolje novoobjavljeno poetsko djelo na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku u 2013. godini “Slovo Makovo/Mak Dizdar”: Mladen Lompar, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Miroslav Mićanović, Predrag Bjelošević, Almin Kaplan, Vladimir Kopicl, Zvonko Karanović, Zoran Bognar, Vladimir Tabašević, Duško Novaković i Zilhad Ključanin. Susretima su prisustvovali i selektori nagrade Stevan Tontić, Ervin Jahić, Bogić Rakoćević i Duško Novaković, moderatorica Ferida Duraković, kao i gost večeri Edin…
Pročitajte izbor pjesama Maka Dizdara na njemačkom jeziku, u prevodu Ine Jun-Broda.
(Izlaganje predstavljeno na skupu “Šefik Bešlagić i stećci” 10. maja 2014. u Sarajevu) Ishodište mog današnjeg izlaganja čini članak Šefika Bešlagića objavljen 1981. godine u časopisu “Naše starine” pod naslovom “Armenski hačkari i naši stećci”. Tom prilikom, nakon iscrpne komparativne analize hačkara i stećaka, Bešlagić je zaključio: “upoređujući jedne i druge spomenike, imajući na umu sve ono što ih veže i razdvaja, dolazimo da zaključka da ne postoje razlozi za tvrdnju da su hačkari utjecali na postojanje i razvoj stećaka.” S obzirom da je prethodno utvrdio niz upečatljivih paralela između armenske i bosanske srednjovjekovne pogrebne umjetnosti, donekle iznenađuje ovako kategoričan…
Pogledajte novi prospekt Makove hiže, muzejsko-galerijskog centra Fondacije Mak Dizdar u Stocu, Bosna i Hercegovina.
Od 16. do 18. maja 2014. godine Sarajevo će biti domaćin konferencije pod nazivom „Preobrazba svijeta kroz preobrazbu čovjeka – Pogled u budućnost kroz motive iz bogumilstva“. Predavači konferencije su: Dr. Markus Osterrieder iz Minhena koji će govoriti o misteriju svijetla i tame na zemlji i u čovjeku, te i na temu Bogumili – Unutarnji plamen, Božje dijete i prijateljstvo s božanskim. Nakon višegodišnjega rada u Institutu za Istočnu Europu u Minhenu, dr. Osterrieder radi kao historičar, publicista i predavač. Aktivan je, prije svega, u pitanjima kulturne razmjene između istoka i zapada. Drs. Christine Gruwez, Antwepen, Belgija. Studij filozofije i…
