Kovač Grubač

1

Grubač je jedan od najdarovitijih i najaktivnijih hercegovačkih majstora stećaka, osnivač takozvane Stolačke klesarske radionice, koji je živio i djelovao najviše u Boljunima i Opličićima, u okolini Stoca, u drugoj polovini XV vijeka. Oblikovao je stećke i izrađivao njihove reljefe. Kao klesar se nazivao imenom kovač. Osim toga, on je bio i dijak i kao takav je ne samo pisao nego i urezivao epitafe na stećcima. U njegovom raznovrsnom i bogatom repertoaru reljefnih motiva, osobito se ističu figuralne predstave i čitave kompozicije. Tako on kleše predstave i čitave kompozicije. Tako on kleše predstavu lava, konja, jelena i scene kola, lova i turnira. Crtež ovoga majstora je slobodan i snažan, kompozicija mu je jasna i dinamična i sve ima svoju mjeru, proporciju i estetski ugođaj. Među ukrasima se istuču njegove vrlo stilizovane rozete, kakve udrugim krajevima nisu nađene. Među figuralnim predstavama našu pažnju skreću originalne fantastične životinje, neka vrsta zmajeva, najviše sličnih ogromnim zelembaćima. Njegovo djelo je i predstava kola sa šest ženskih figura i jednim muškarcem kao kolovođom koji jaše na jelenu, u Boljunima kod Stoca. Takav isti motiv, ili sa malim razlikama, javlja se svega nekoliko puta u bližoj i daljoj okolini Stoca, pa se može pretpostaviti da su i ti primjerci djelo Grubača, ili njegovih učenika.

Po natpisu stećka od kojim je sahranjen Bogovac Tarah Boljunović (u Boljunima), otac vlaškog katunara Miliša Tarakovića, koji se spominje u dubrovačkim arhivskim dokumentima iz 1477. godine, opravdano se pretpostavlja da je Grubač pretežno djelovao u drugoj polovini XV vijeka, a po jednom stećku sa ntpisom u kome se kaže da ga je pisao Obrad „na Grubaču“, zaključujemo da je ovaj istaknuti umjetnik rođen i sahranjen u svom zavičaju u Boljunima.

Šefik Bešlagić, Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 168.

[slickr-flickr tag=”grubac” type=”slideshow” size=”medium”]

Podijeli.

1 komentar

  1. Zdravo Gorcine,
    lijep Vam je ovaj web site.
    Razgovarao sam nedavno sa Svicarcima i pokazao sam im Kutzlijevu
    knjigu među literaturom o stećcima . Oni su se sami zainteresovali za prevod,
    a ja sam im rekao da bi to samo ti mogao uraditi. Vidi sa njemačkim izdavačem
    oko prava na objavljivanje Kutzlijeve knjige . Možda nešto usput dogovoriš i za Maka.
    Ako si zainteresovan i to uspijes, javi se da te povezem sa Svicarcima.

    Samo , bas je neka recesija u svijetu pa sve ide naopako, tako da se ne
    može biti siguran ni u šta. Ali ipak ja vjerujem da bi ti mogao uspjeti.

    P.S. Ovaj lik piše Semorad. A ja sam se se kao mali pitao šta znači sintagma likovna umjetnost.

    Pozdrav,
    Adi Porobić

Komentariši

%d bloggers like this: