Autor: EMINA

Čast nam je pozvati Vas da učestvujete na Forumu o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka koji će u sklopu projekta U kamenu uklesano biti održan 14. decembra 2019. godine u Historijskom muzeju u Sarajevu, od 10:00 do 15:00 sati. Program: 10:00 Gorčin Dizdar, Fondacija “Mak Dizdar” Uvodno obraćanje: o projektu “U kamenu uklesano“ i današnjem Forumu 10:15 Ema Mazrak, Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo Nužnost(i) u postupcima sprovođenja analiza likovnih i ikonografskih vrijednosti stećaka u njihovoj parcijalnoj i cjelovitoj re/valorizaciji 10:30 Tatjana Mičević Durić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Stare prakse i nove mogućnosti u radu na stvaranju dokumentacije 10:45 Diskusija…

Read More

Stijepu Mijoviću Kočanu i Antunu Švagu Odavno sam priželjkivao da Konavle upoznam izbliza. Kada bih prolazio za Dubrovnik, konavosko polje, sela rubom i ona u brdima, ličila su na biblijske predjele. Imala neku mistiku i ličnu magiju, sliku i priliku čovjeka vezanog za zemlju koja ima svoj govor i glas. To je ona tvrdnja Lorensa Darela – da se čovjek i predio nepogriješivo prepoznaju. Želio sam da mi vodič bude rođeni Konavljanin. I to se desilo u subotu 19. oktobra. Na graničnom prijelazu Konfin, do kojeg me autom dovezao slikar Dragan Pečurica, čekao me pjesnik Stijepo Mijović Kočan, rođeni Konavljanin…

Read More

Sarajevo moje mladosti, onog studentskog perioda kada je u mladom biću sve željno novog, drugačijeg, iako se ne zna ono što postoji, što je tu, na dohvat ruke, to Sarajevo šezdesetih godina, bilo je i samo poput mladog studenta, išlo je naprijed, prihvatalo nove ideje i otvaralo im mogućnosti da se razlistaju, da pokažu šta vrijedi a šta nije dostojno ovoga grada. Nekako iz prikrajka čekalo je svoj autentični glas, svog umjetnika koji će pokazati jugoslovenskoj javnosti nešto iznad prosjeka, što će obilježiti vrijeme i postati zajednička baština. Kako je to zaista bilo? Pedeset je godina prošlo, treba izoštriti sjećanje.…

Read More

Pjesma Gorčin Maka Dizdara nudi se kao dobar primjer komunikacije/dijaloga “izvornog” i tzv. “drugostepenog” teksta gdje drugi tekst nastaje kao odgovor na prvi, modelira se prema njemu i njime (prvim) bivaju snažno određeni. Na taj se način uspostavlja razlika koja je analogna u logici i lingvistici između “predmetnog jezika”, koji govori o samim predmetima  i “metajezika”, koji govori o jeziku, čime dolazimo do pojma “metatekst” koji označava svaki tekst “koji nastaje kao reakcija ili odgovor na neki drugi tekst”.1 Pod izvornim tekstovima podrazumijevamo korpus srednjovjekovnih epitafa, natpisa na stećcima, koje je Dizdar  prikupljao, komentirao i naučno valorizirao. Međutim, njihova se…

Read More

Do sredine 1960-ih godina  Bosna i Hercegovina je u okvirima socijalističke Jugoslavije egzistirala kao politička činjenica bez „samosvojnog“ kulturnog identiteta.  „Samosvojno“ je ideološko-retorička floskula koju primordijalisti često koriste. Ipak, od strane kulturnih inteligencija kreirane, idejno koherentne naracije, kojima je osmišljavan „osoben“ i „samosvojan“ kulturno-povijesni razvoj različitih nacionalnih zajednica u Jugoslaviji – dominantno srpske i hrvatske – legitimno su pratile postojanje istih kao političkih činjenica. Ne i u slučaju bosanskohercegovačke političke i društvene te muslimanske (bošnjačke) nacionalne zajednice. Zapravo, tek 1960-ih i početkom 1970-ih, pod uticajem idejne i praktične implementacije „vlastitog puta u socijalizam“, sa kojom je došlo i do relegitimizacije…

Read More

Mak Dizdar je bio otac trojici sinova koje je dobio u braku sa suprugom Senijom. Najstariji, Murkel, ili zvanično Faruk, uvijek je bio najmanje eksponiran član obitelji Dizdar. I dok su braća Enver i Majo u dobroj mjeri slijedili očevu ljubav prema pisanju, radeći kao novinari, publiciste, književnici, Murkel se uvijek držao po strani, a od oca je naslijedio ljubav prema slikarstvu, iako mu to nije postala profesija. O ocu Maku, Murkel je uvijek radije govorio kao o tati, nego o velikom pjesniku. Njegova sjećanja na oca su skup sekvenci iz djetinjstva, mozaik anegdota, putovanja, druženja. Murkel Dizdar je rođen ratne 1942.…

Read More

(II. dio eseja Zamišljajući Bosnu) Najprije je potrebno izložiti niz radnih definicija unutar kojih ova studija želi biti razmatrana. S obzirom na poteškoće povezane sa definiranjem koncepta nacije i nacionalnosti u savremenim proučavanjima identiteta, ova studija služi se jezikom koji se odnosi na specifične historijske i kulturološke uslove savremenih bosanskih kategorija pripadanja. Dok i modernistički i medijevalistički trendovi u definiranju nacije obraćaju posebnu pažnju na teorijske implikacije ovih kategorija,1 upravo je sukob između teorije i prakse ono što se na nekoliko načina može izdvojiti kao ključni problem vezan za pitanje bosanske nacionalnosti. Što se tiče samog vokabulara, u bivšoj Jugoslaviji bili su…

Read More

Del yo al yo La distancia es inmensa. Cuerda sobre el vacío Cómo reunir los extremos Compilar la infinita dispersión de una vida? Memoria rota, luz vesperal. Cruda materia o signo? Juan Goytisolo, Flujos momentáneos1 Od mene do mene, udaljenost je nepomjljiva. Uvlačeći čitaoca u potragu za pokidanim vezama, pomućenim tragovima i blijedim odjecima samoga sebe, pjesma Juana Goytisoloa propituje identitet i njegov odnos prema prostoru i vremenu, integritetu i kretanju, imanenciji i transcendenciji. On uspostavlja i rasploženje i formu introspektivne drame povezivanja razdvojenih segmenata sebe, čije prisustvo odjekuje kroz prostor, ali i odaje metafizičko odsustvo odgovora. Odabir…

Read More

Zapisi o pjesništvu Maka Dizdara U relativno kratkom stvaralačkom vijeku i ne odveć obilnom javnom manifestiranju pjesnik Mak Dizdar prošao je nekoliko različitih stadija i izazova, te svaku etapu zaokružio zbirkom određene stilske i tematske cjelovitosti. Sasvim mlad, javio se 1936. knjižicom Vidovopoljska noć, pjesmama izrazite socijalne tendencije i kritičke izričitosti (zbog čega je cenzura uklonila nekoliko tekstova). Nakon dugačke šutnje 1954. objavljuje plaketu s malom poemom Plivačica, senzualno vitalistički nadahnutom i blago nadrealno pomaknutom, da bi se s Okrutnostima kruga (1960), okrenuo strože refleksivnim i uže pojmovnim registrima, a zbirkom Koljena za Madonu (1963) nadogradio erotsko-ekspresivnu dominantu vlastitih…

Read More

Mak Dizdar. Čovjek dvadesetog stoljeća . Živio je od 1917. do 1971.,  preminuo u pedesetičetvrtoj. Ni mlad ni star. Na njegovom stećku 19 je ostalo isto, samo su brojevi jedan i sedam promijenili mjesta. Malo znam o njegovom životu, iz šture biografije koja obično ide uz njegove pjesme ne može se saznati puno. Ipak, meni se čini da ga poznajem, i to bolje nego neke ljude s kojima dugo živim i dijelim dane. Zašto? Jednostavno, njegove riječi i stanja kroz koja je prolazio mi nisu strani. Ali to nije sve. Nedavno sam saznao da mu je pravo ime Mehmedalija.…

Read More

Mjesto knjige Koljena za madonu u Dizarevom pjesničkom opusu Doživljavati poeziju Maka Dizdara svodeći je na pjesme zbirke Kameni spavač znači reducirati jedan osebujan i heterogen pjesnički opus na njegov možda najpromišljeniji i pjesnički najneobičniji vid, ali ipak samo jedan oblikotvorni jezički derivat poetske ideje. Opisivati Dizdarevu poeziju isključivo kao refleks jednog narodskog i medivijalnog odjeka u potrazi za modernim oblikom izražavanja pjesničkih ideja podrazumijevalo bi odbaciti sve ono što je Dizdarov jezikotvorni genij uobličio prije nego je forme srednjovjekovne heretične epigrafije prisvojio kao glas sopstvene uplašene egzistencije. Kameni spavač jeste vrhunac jedne potrage za oblikom glasa obremenjenog strepnjom,…

Read More

Na relacijama od Gorčina do Modre rijeke, pesništvo Maka Dizdara javlja se kao jedinstven doživljaj. U jednom već davnom pismu autor Kamenog spavača piše i sledeće: „U poetskim traganjima i snima nisam išao za istorijskom identifikacijom nego sam htio da nađem svoj identitet. U historiji postoji mogućnost isticanja jedinstva vremena i vječnih problema čovjekove egzistencije, bez obzira koliko ona ulazila u područje čiste eshatologije. Priznajem da je postojala opasnost da izvjesni historiografski elementi uguše poeziju, ali sam sretan što sam dobio pravu potvrdu da sam takvu opasnost prebrodio… Dakle, ljudski identitet!“ Čini mi se i danas da bi se jedva…

Read More