Autor: Gorčin

Pjesnik Milorad Pejić, dobitnik Nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“ za knjigu pjesama Hyberborea (objavljena 2011.), rođen je 1960. godine u Tuzli. Nakon završene osnovne i srednje škole u svome rodnom gradu, studirao je ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, kako sam voli reći, više se zanimao „za književnost i kafane“. Diplomiravši na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, vratio se u Tuzlu, da bi, zgrožen i nesretan svim što se događalo na Balkanu, u ljeto 1992. napustio Bosnu i Hercegovinu i nastanio se u Švedskoj. Od tada, Švedsku, ”od milja”, zove „Hyperborea“. U prvo vrijeme je, u statusu izbjeglice, živio na…

Novembar 2012. godine. Fotografije: Vanja Lisac

U sklopu istraživanja za doktorsku disertaciju na Univerzitetu York u Torontu, 2011. godine Gorčin Dizdar putovao je u Armeniju, istražujući moguće kulturološke veze srednjovjekovnog Balkana i Kavkaza. Rezultat istraživanja je serija fotografija fascinantnog bogatstva armenske skulpture smrti kao i niz intrigantnih tumačenja kavkaskih umjetničkih fenomena koji bi zauvijek mogli promijeniti naše viđenje srednjovjekovne Bosne. Otvaranje izložbe: 27. 11., 19:00 h, Bošnjački institut O značenju i značaju fotografije govori prf. dr. Besim Spahić.

Prijatelji u svemiru Oni koje znam ostarjeli su, raseljeni prijatelji. Rđa snijeg u Švedskoj, sa druge strane globusa sitne elektronske poruke: ili jest požar il` nije požar. Nijedna vijest nije vijest, sve su već čuli moji umorni prijatelji. Jedino je uspomena novost za koju još imamo radoznalosti. Uspomenama prilazimo bez sumnje, ali pažljivo. Kao kad smo u našoj ulici učili zalutalu mačku, crnu sa bijelim šapama, da jede iz ruke. Mada gladna, prvo bi omirisala prstenje. Otkrića Novine čitam dok su još hladne, tek donešene spolja, sa minus dvadeset sedam. Od jutrošnjih listova pamtim samo jedan samohran članak: medju reklame…

Na konferenciji za novinare u prostorijama Gradske uprave, gradonačelnik Alija Behmen podsjetio je da je nagrada ustanovljena 31. jula ove godine na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva u čast jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. “Riječ je o međunarodnoj nagradi koja se od ove godine dodjeljuje za najbolje pjesničko djelo na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku”, naglasio je Behmen. Od 21 djela koja su izabrali selektori iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH, žiri u sastavu Amir Brka, Ferida Duraković, Željko Ivanković, Miro Petrović, Stevan Tontić i predsjednik žirija Hadžem Hajdarević, odlučio je da nagrada Slovo Makovo – Mak Dizdar pripadne…

Piše: Miraš Martinović Objavljeno u crnogorskom dnevniku Pobjeda, dodatak KULTURA, 20. oktobar 2012. godina OBNOVLJENA STARA STOLAČKA KUĆA ODIŠE DUHOM VELIKOG PJESNIKA. U NJOJ SU RUKOPISI MAKA DIZDARA, NEKE LIČNE STVARI, KNJIGE, SLIKE UMJETNIKA KOJI SU GA PORTRETISALI…ALI KOJI SU I NAPRAVILI SLIKE PO MOTIVIMA NJEGOVE POEZIJE Manifestacija SLOVO GORČINA dovela me je ovog septembra u Stolac, stolni grad na rijeci Bregavi, gdje je rođen Mak Dizdar. Prva viđenja svijeta, osim stolačkih zvijezda i planine Hrgud, projektovala su se kroz nekropole na obližnjim Boljunima i Radimlji, tim kamenim lapidarijumima pod stolčakim nebom, i gradom Daorosnom, „bosanskom Mikenom“, koji je…

Enver Dizdar, Predsjednik Fondacije Mak Dizdar, piše o značaju uspostavljanja godišnje nagrade za najbolje poetsko djelo na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku za Grad Sarajevo. Sa hiljadu povijesnih, civilizacijskih, filozofskih, kulturoloških, etičkih i estetskih, općeljudskih razloga Grad Sarajevo je planetarno znan i prisutan, sa posebnim pa i sasvim specifičnim senzibilitetom prihvaćen pojam i brend. Sarajevo je uzbudljiva, upozoravajuća ali istovremeno i obećavajuća paradigma, harizmatični simbol i tragedije i herojstva, i zla usuda ali i iznimno uzvišenih i plemenitih ostvarenja i nastojanja, stamenosti i ustrajnosti što vode do konačnih pobjeda dobroga i lijepoga. Začuđujuća je veličina i slava Sarajeva, a…

Uz 95. godišnjicu rođenja Maka Dizdara Na dan 14, jula ove godine, na 41. godišnjicu smrti Maka Dizdara, na zemlji pod njegovim stećkom našli smo čudno pismo, poruku, krik, šta li je… Maku, nama, svijetu, kome li nije upućen… To je tekst „Gorčina“, sa nekoliko „ispravaka“, malenih intervencija što golemo i dramatično mijenjaju, aktualiziraju i politiziraju tekst ove antologijske, ljubavne i ontologijske Makove pjesme… Danas, 17. oktobra 2012. Mak bi napunio 95. godina. Fondacija Mak Dizdar obilježit će – za sebe i sve one koji do toga drže – ovaj dan prvim objavljivanjem ovoga znakovitog „palimpsesta“ nepoznatog autora. Ase…

Piše: Alen Zečević Životni vijek i stvaralaštvo Mehmedalije Maka Dizdara bili su predmetom proučavanja i književnih analiza mnogih. Zbog svog specifičnog pristupa u pjesništvu, prvenstveno misleći na stil koji je Mehmedalija razvio kao neovisan i posve novi, njegove su stihove interpretirali iz različitih uglova kako bi dotaknuli dubinu njegovog književno-umjetničkog bića. Širina koju je time zadobijalo Makovo djelo značilo je one vrijednosti koje su u esejima i publikacijama objedinjene u sintezama pogleda na kulturu i kulturni identitet. Pjesnik kakav je bio Mak Dizdar nesumnjivo je oblikovao modernu književnost i pristupe pjesništvu, pa mu njegova bogata zaostavština u sabranim djelima s…

Kulturna manifestacija Slovo Gorčina, Fondacija Mak Dizdar i Umjetniča kolonija Počitelj pozivaju Vas na   Predstavljanje nove postavke Makove hiže u Stocu, 15. septembra 2012.   18:00 Koktel druženje   19:00 Slovo o  postavci: Obogaćena i inovirana izložba „Mak Dizdar – čovjek i pjesnik“ Rudolf Kutzli – „Motivi sa stećaka“ (crteži u tušu) Adis Fejzić  – „Meditacije o stećku“ (reljefi) Halida Emrić – „Dobri Bošnjani“ (keramike) Senad Šabanović – „Stećci“ (replike u gipsu) Amra Zulfikarpašić – „Bosančica“ (skulpture) Gorčin Dizdar – „Stećci iz Armenije“ (fotografije) 19:30 Recital Glasovi medijevalne Bosne Za sve dodatne informacije, obratite se na …

Bogumilski pokret nastao je u X. v. u Bugarskoj, ali njegovi koreni sežu daleko u prošlost preko pavlićanstva u manihejstvo. Sredinom III. v. javio se u Persiji propovednik Manes sa sinkretičnim učenjem u kojem je spojio hrišćanske, persiske i budističke elemente. Polazio je od dualizma – verovanja u večitu borbu svetlosti i tame, dobrog i zlog boga; u vidljivom svetu vlada zlo koje treba pobediti duhovnim preporodom. Njegovi su vernici bili podeljeni u „savršene“ (perfecti) i „slušaoce“ (auditores). Prvi su bili strogi asketi koji su se uzdržavali od žena, mesa i svojine; drugi su imali da slušaju savršene i da…

Oblast Gacka se prvi put spominje u Ljetopisu popa Dukljanina, kao sastavni dio Podgorja, koje je bilo smješteno između Huma, Neretve, Travunije i Dulklje (na jugu) i Bosne (na sjeveroistoku i sjeveru), koje su teritorijalno pripadale prostoru zvanom Zagorje. Pomenuti Ljetopis u svojoj XXX glavi kaže, da je kralje Predimir svoju zemlju podijelio sinovima: Hvalimiru – Zetu, Boleslavu – Trebinje, Dragoslavu – Hum, a Podgorje ili Submontanu (vjerovatno najmlađem sinu) Svevladu. U Ljetopisu takođe stoji da su u sastav Pdogorja tada ulazile ove župe: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gerico (Gacko), Gvizemo, Netusini, Kom, Debreca, Neret i Rama. Teško je utvrditi…