Autor: Gorčin

Fondacija Mak Dizdar je izdala ovu publikaciju o svojim dosadašnjim aktivnostima i planovima za budućnost. [issuu layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight%2Flayout.xml showflipbtn=true documentid=090711152043-2a05d7b84cb34122a6529909892eca6c docname=annual username=bordizdar loadinginfotext=Fondacija%20Mak%20Dizdar%20-%20Prva%20Decenija showhtmllink=true tag=stolac width=420 height=249 unit=px]

Ni sahat hoda odavdje postoji zaostali vilajet kakav je teško i zamisliti. Tu, pored vas, nedaleko od ovog vizantijskog sjaja i bogatstva koje se sakuplja iz cijelog carstva, žive vaša vlastita bracća, kao prosjaci. A mi nismo ničiji, uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Zar je onda čudo što smo siromašni? Stoljećima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ni ko smo, zaboravljamo već da nešto i hoćemo, drugi nam čine čast da idemo pod njihovom zastavom jer svoje nemamo, mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odslužimo, najtužniji vilajet na svijetu, najnesrećniji ljudi na svijetu,…

Austrija je trebala da od Bosne načini takvu jednu austrijsku krunovinu (malu autonomnu provinciju) i to je trebao da proveded Kalaj. Kalaj je od svih austrijskih i mađarskih političara i visokih činovnika bio za takav posao najsposobniji. Osim što je zbilja bio darovit, poznavao je odlično i Srbe, jer je dugo služio kao diplomata u Srbiji. Kalaj je uzeo u svoje ruke vaspitanje pravoslavnog svešteničkog podmlatka i otvorio bogosloviju u selu Reljevu kod Sarajeva, da se u gradu bogoslovi ne zaraze srpskom propagandom, osnovao je u Sarajevu Šerijatsku školu iz koje će izlaziti buduće kadije, a kako mu Franjevci nisu…

Moguće je da se bosanska vlada i njene pristaše osjećaju prisiljene očajnom situacijom da prihvate neku varijantu Ženevskih prijedloga za etničku podjelu njihove zemlje. Čak i ako je tako, želimo pozvati vlade Evrope i SAD-a – kao i Ujedinjene narode u cjelini – da odbiju takvo rješenje i osiguraju da međunarodni posrednici ne prisile Bosansku vladu da ga prihvate. Sljedeće tačke moraju biti naglašene. Prvo, predloženo rješenje je direktno kontradiktorno, unatoč suprotnim tvrnjdama u njegovom otvaranju, brojnim rezolucijama Vijeća sigurnosti i Londonske konferencije. Jedina logika kojom je ono vođeno jeste podjela zemlje i prihvatanje agresije. Ono sankcioniše etničko čiščenje i…

Pr.:  Nedeljko Čabrinović, ćutite li se krivim? Op.: Ćutim. Pr.:  Čega kriv? Op.: Kriv sam za zločin ubojstva nadvojvode Franje Ferdinanda. Pr.:  Kako je došlo do toga? Propovijedajte sve iz početka: gdje ste bili i gdje ste radili kao tipograf, kako ste došli u Beograd? Op.: Svršio sam 2 razreda Trgovačke srednje škole, a nijesam nastavio nauka jer mi nije dozvolio otac. Ja sam učio u Trebinju drugi razred, pri koncu godine pozvao me otac u Sarajevo. To je bio osmi ili deveti mjesec škole. Bio sam bolestan. Nastavni plan nije bio jednak i ja sam propao iz mnogo predmeta.…

ISCJELJENJE BOLESNE ŽENE Žena krvotočiva jest – ljudije božiji, eže Hristos očisti od grijeh’ ih’. A vračeve – zakonici. A dvanadesete ljeti – dvanadesete apostol, iže vse dni grijehe obličajut, jako že i Hristos reče i jevađelji: ašte ne Hristos prišal i ne glagolal im grijeh ne bi imjeli… PRIČA O MILOSRDNOM SAMRARJANINU On človjek jest – plijenici. A Jerusalim – žilište svetih. Jeriha – mir. A jazvi – grijesi. A jerej – Mojsij. A levgit – Ivan Vodonosac. A Samarijanin – Isus. A olij i vino – milost božija. A skot – zakon. A gostinica – crkva. A gostinik…

Stjepan Dabiša, 15. aprila 1392. Buduće že mi kraljevstvu na svakom miru bespečalno: I tagda pride na kraljevstvo mi plna moć vojske turačke i ulize naprasito u vladanije kraljevstva mi. I tada, hitaje, pospišno skupih kraljevstva mi boljare, vojevode, banove, knezove, tepačije, župane i ine velmožani, vlastele že i vlasteliće. I potegoh na rečenu turačku vojsku, dnem i noću. I božijim htijenjem i tajnimi svojimi milostimi im že me smilova, a naših virnih srčanim trujenjem – rečenu vojsku turačku pobismo i pod mač obratismo. I gledahomo našima očima gdi naši virni polivahu svoje svitlo oružje krvju turačkom od udarac mačnih…

Poslije pada Zadra otvara se novo poglavlje ove romanske kulturne i artističke strategije, koja će trajati slijedećih dvjestapedeset godina. Pape Inocencije III., Honorije III., Grgur IX., Inocencije IV., Bonifacije VIII., Ivan XXII., Benedikt XII., Urban V., Inocencije VI. sa čitavom svitom kardinala, dominikanaca, biskupa, kartuzijanaca, i male braće: (dominikanac Ivan iz vestfalijskog Vildhauzena, kartuzijanac Bartol od Trisulta, kartuzijanac Ponsa Viterbro, kadinali Kazamaris i Gentilis i Jakov, Benedikto Gvičardi, mali brat Fabijan, inkvizitori u prvom periodu između 1202 i 1339) otpočeli su svoju dvjestapedesetogodišnju protubogumilsku ofenzivu, za pobjedu „romanike i crkvenih veza” na čitavom relijefu od Zadra do Đakova i od…

Razvoj pojma genija počinje s idejom duhovne svojine. U srednjem veku nema ni tog shvatanja ni želje za originalnošću; i jedno i drugo su međusobno neposredno povezani. Sve dok je umetnost samo odraz božanskog, a umetnik samo medijum pomoću koga večiti, nadprirodni red stvari postaje vidljiv, ne može biti govora o samostalnosti umetnosti ni o umetnikovom stvarnom vlasništvu nad svojim delom. Nameće se pomisao da pojam duhovne svojine treba povezati s počecima kapitalizma, ali to bi nas samo navelo na pogrešan put. Pojam duhovne produktivnosti i duhovne svojine proističe iz raspadanja hrišćanske kulture. Čim religija prestane da kontroliše i ujedinjava…

Nije više pitanje kakvim se kodom treba koristiti, već kakvim se kodom zaista koristimo. Norbert Viner: Mehanizam i istorija jezika Kada se dešava bilo kakva diskriminacija treba ostaviti sve poslove ma koliko oni bili važni i pokušati da se takva pojava spriječi. A pošto smo živi svjedoci jednog fenomena koji se dešava u vezi s našim jezikom, što smo ga namrli kao našu najdragocjeniju baštinu, ostavimo sve na stranu bar toliko vremena koliko je potrebno da se iskoristi svoje pravo na pravdu, za koju smo se i borili zato da bi mogla biti ostvarena. Nije u pitanju samo lijeva pravda.…

Jugoslovenske etničke statistike sadrže kategoriju nacionalno neopredeljenih muslimana ili nacionalno neopredeljenih Jugoslovena koja je u većini obuhvatala muslimane. Kod njih očigledno nije bila prisutna i izražena nacionalna svest pa su se izjašnjavali po verskoj pripadnosti. Iako su komunisti formirali šest republika, oktroisali makedonsku i crnogorsku veštačku naciju, nisu se usudili da inaugurišu i bosansku. Istina, u 19. veku zabeležen je bio pokušaj vrhovnog austrugarskog administratora Benjamina Kalaja da uspostavi bosansku naciju. Vladimir Čorović navodi da je Kalajev cilj bio “stvaranje posebnog bosanskog patriotizma da bi se tim suzbile veze stanovništva BiH sa slobodnim srpskim državama.” (str. 70.) Između dva svetska…