Uvod Aktivnim odnosom čovjeka prema pejzažu, on ga mijenja, oplemenjuje, humanizira i umjetnički interpretira. Kao rezultat tih aktivnosti, kroz historiju u Bosni i Hercegovini, su nastajale vrtno – pejzažne kompozicije različitih stilova. Posebno mjesto i značaj pripada kućnom vrtu (Šćitaroci, 1992) nastalom u periodu turske vladavine – bosanskoj cvjetnoj avliji. Avlija skupa s baščom, predstavljaju originalan pristup vrtnom oblikovanju, te je njihova valorizacija i evaluacija od izuzetnog značaja u zaštiti spomenika povijesnog zelenila na području Bosne i Hercegovine (Brguljan, 1985). Originalnost stila rezultat je prilagođavanja orijentalno – mediteranskih uticaja potrebama lokalnog stanovništva u izboru vegetacije i prostornih vizura koje su…
Autor: Gorčin
Ovdje možete čuti nekoliko pjesama iz “Kamenog spavača” u interpretaciji Hasije Borić: Zapis o zemlji Zapis o vremenu Zapis o petorici Zapis o časti Smrt Slovo o smijehu Modra rijeka Kosara Gorčin Dažd četvrti jahač Blago
Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti. Upravo taj susret omogućuje Kamenom spavaču da iz pozicije smrti, njene vanvremenosti i metafizičke vječnosti promotri sadržaje povijesnog vremena, ali i da ljudsku egzistenciju samjeri iz rakursa onih pitanja koja su transvremena i transkulturalna. U podlozi Spavača bez sumnje jest egzistencijalistička poetika, ali ne tako da se ukupan semantički i idejni potencijal ove poezije u potpunosti podređuju stajalištima ove poetike prema kojima je egzistencija prije esencije i prema kojima se tjelesnim označiteljima markira egzistencijalni smisao ili besmisao. Mak jeste pošao od evropskog egzistencijalizma svoga…
Autor: Keith Doubt U Bosni i Hercegovini, stećci se pojavljuju u savremenoj umjetničkoj kulturi kao simboli i motivi. U tom smislu, obratimo pažnju na dva filma, “Ničija zemlja,” i kratki film “Hop, Skip and Jump.” “Ničija zemlja” završava se sa snažnom scenom. Jedan čovjek iz Bosne ostavljen je da živ leži na neeksplodiranoj mini. Ako se pomakne, on umire. Koliko dugo će čovjek živjeti bez pomjeranja pitanje je sa kojim film završava. Pomoć od Ujedinjenih nacija je stigla, ali je onda povučena. Čovjek je prepušten svoj nemilosrdnoj sudbini. Čak ni iskusna novinarka ne prepoznaje da joj priča leži u rovu…
Nalazeći se u položaju krajnje zemlje istoka izložene prema zapadu i krajnje zemlje zapada okrenute ka istoku, Bosna je oduvijek bila raskrsnica raznih interesa i razmeđe raznovrsnih uticaja. Takva njena situacija odrazila se i u njenoj pismenosti, književnosti i umjetnosti. U koje vrijeme prije dvanaestog vijeka počinje književni rad u ovoj zemlji, i kakve je prirode bio, teško je danas utvrditi. Pretpostavlja se da je uporedo sa grčkim i latinskim pismom poslije pokrštavanje domaćeg stanovništva počeo prodor i slavenske pismenosti, polagano rasprostiranje književnosti u ćirilometodskom duhu, a možda i razvijanje vlastite književnosti u takvoj tradiciji. Po oskudnim spomenicima koji…
Kao posebna varijanta ćirilice, – pored srpske, bugarske, ruske i rumunjske, – uz izvjesne primjese glagoljice i latinice, razvio se u Bosni još jedan posebni, naročito stilizirani oblik ćirlice, koji se naziva bosančica ili hrvatska ćirilica. Najstariji sačuvani nam spomenik s pojavama karakterističnima za kasniju bosančicu jest povelja Kulina Bana o slobodnoj trgovini u njegovoj državi, izdana Dubrovčanima 29. VII 1189., a tim je pismom pisan i čuveni Poljički statut godine 1619. Pored toga sačuvao nam se i veći broj rukopisa, vjerskih i iz običnog života, te veliki broj epigrafskih natpisa ispisanih na bosanskim i hercegovačkim stećcima. “To pismo, -…
Ovdje možete pronaći niz fotografija iz Makovog života u vlasništvu Fondacije Mak Dizdar i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. [slickr-flickr tag=”mak” size=”original”]
Povodom 90. godišnjice Makovog rođenja 2007. godine, Fondacija „Mak Dizdar“ pokrenula je inicijativu izdavanja dvotomnog djela koje bi sadržavalo cjelokupno Makovo poetsko stvaralaštvo, kao i sve najznačajnije što je o njemu napisano. Zahvaljujući pomoći prije svega Federalnog ministarstva kulture i sporta, na „Slovu Gorčina“ 2008. godine, „Slovo Makovo“ i „Slovo o Maku“ prvi put su predstavljeni javnosti. Samo taksativni prikaz bogatstva pristupa Makovom djelu sadržanih u „Slovu o Maku“ govori o neiscrpnoj mudrosti njegovoj poetskog izričaja ali i nezaobilaznosti ove zbirke u budućim bavljenjima onim što je u svom predslovu Enver Kazaz nazvao makologijom: od bosanskog duha do aveti postmodernizma,…
“Bosančica” Amre Zulfikarpašić, izložena prilikom otvaranja Makove hiže, savršeno se uklopila u ambijent hercegovačkog kamena i loze … zahvaljujući velikodušnosti gđe. Zulfikarpašić, u ovo će se imati prilike uvjeriti i svi budući posjetioci hiže. Naime, jedan od izložaka, na kojem su bosančicom ispisani Makovi stihovi “jedno slovo krto / drugo slovo škrto” trajno je poklonjen Fondaciji Mak Dizdar.
Od subote, 4. Oktobra 2008., Makova hiža i zvanično živi… Hercegovina i zemlja Bosna slavljeni su u Stocu uz stihove velikana svjetske poezije i bezvremenu ljepotu drevnog bosanskog pisma Bosančice. Članovi porodice, prijatelji i gosti obilježili su Makov povratak kao jedan od značajnih koraka ka vraćanju dostojanstva i ljudskosti u ovaj ponosni grad na Bregavi. Bio je to, nadamo se, tek početak onoga što je Mak priželjkivao još 1970. godine, prvi događaj Orfejevih dana u Hercegovini…
U izdanju “National Book Foundation” iz Islamabada, sredinom augusta promovisan je Dr. Hamidov prevod “Kamenog spavača” na urdu jezik. Ovaj projekat je rezultat angažmana bosanskohercegovačke ambasade u Pakistanu, prije svega g. Muhameda Čengića, savjetnika ambasadora, kao i pomoći pakistanskog poduzetnika g. Aamera Fazilija. Promocija je bila medijski izuzetno popraćena, a prisustvovali su joj mnogi predstavnici pakistanske političke i intelektualne elite. Ovo izdanje bit će predstavljeno u Bosni i Hercegovini u sklopu ovogodišnjeg “Slovo Gorčina” u Stocu, a uskoro je planirana i njegova promocija u Sarajevu.
Četvrtak, – posjeta učenika i nastavnika grobu pjesnika Maka Dizdara 02. oktobar – obraćanje: Ahmet Habota, presjednik OV Stolac Sarajevo, – polaganje cvijeća Groblje Bare, – recital Makove poezije, učenici stolačkih škola 11h: __________________________________________________ Ferhadija, 12 h: – posjeta učenika i nastavnika grobu Alije Isakovića – čitanje odlomaka iz Isakovićevog putopisa ___________________________________________________________________________ Petak, – svečano otvaranje manifestacije Slovo Gorčina 03.oktobar – obraćanje Stolac, – recital poezija Maka Dizdara, studenti FHN, Univerziteta Gradski park, Džemal Bijedić iz Mostara 19:30h: ___________________________________________________ Radimlja, 20:30h: – pjesničko večer pjesnika Ibrahima Hadžića – o poeziji Ibrahima Hadžića govori književnik Almir Zalihić – recital poezije Ibrahima…