Autor: Gorčin

Autor: Keith Doubt U Bosni i Hercegovini, stećci se pojavljuju u savremenoj umjetničkoj kulturi kao simboli i motivi. U tom smislu, obratimo pažnju na dva filma, “Ničija zemlja,” i kratki film “Hop, Skip and Jump.” “Ničija zemlja” završava se sa snažnom scenom. Jedan čovjek iz Bosne ostavljen je da živ leži na neeksplodiranoj mini. Ako se pomakne, on umire. Koliko dugo će čovjek živjeti bez pomjeranja pitanje je sa kojim film završava. Pomoć od Ujedinjenih nacija je stigla, ali je onda povučena. Čovjek je prepušten svoj nemilosrdnoj sudbini. Čak ni iskusna novinarka ne prepoznaje da joj priča leži u rovu…

Read More

Nalazeći se u položaju krajnje zemlje istoka izložene prema zapadu i krajnje zemlje zapada okrenute ka istoku, Bosna je oduvijek bila raskrsnica raznih interesa i razmeđe raznovrsnih uticaja. Takva njena situacija odrazila se i u njenoj pismenosti, književnosti i umjetnosti. U koje vrijeme prije dvanaestog vijeka počinje književni rad u ovoj zemlji, i kakve je prirode bio, teško je danas utvrditi. Pretpostavlja se da je uporedo sa grčkim i latinskim pismom poslije pokrštavanje domaćeg stanovništva počeo prodor i slavenske pismenosti, polagano rasprostiranje književnosti u ćirilometodskom duhu, a možda i razvijanje vlastite književnosti u takvoj tradiciji. Po oskudnim spomenicima koji…

Read More

Kao posebna varijanta ćirilice, – pored srpske, bugarske, ruske i rumunjske, – uz izvjesne primjese glagoljice i latinice, razvio se u Bosni još jedan posebni, naročito stilizirani oblik ćirlice, koji se naziva bosančica ili hrvatska ćirilica. Najstariji sačuvani nam spomenik s pojavama karakterističnima za kasniju bosančicu jest povelja Kulina Bana o slobodnoj trgovini u njegovoj državi, izdana Dubrovčanima 29. VII 1189., a tim je pismom pisan i čuveni Poljički statut godine 1619. Pored toga sačuvao nam se i veći broj rukopisa, vjerskih i iz običnog života, te veliki broj epigrafskih natpisa ispisanih na bosanskim i hercegovačkim stećcima. “To pismo, -…

Read More

Ovdje možete pronaći niz fotografija iz Makovog života u vlasništvu Fondacije Mak Dizdar i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. [slickr-flickr tag=”mak” size=”original”]

Read More

Povodom 90. godišnjice Makovog rođenja 2007. godine, Fondacija „Mak Dizdar“ pokrenula je inicijativu izdavanja dvotomnog djela koje bi sadržavalo cjelokupno Makovo poetsko stvaralaštvo, kao i sve najznačajnije što je o njemu napisano. Zahvaljujući pomoći prije svega Federalnog ministarstva kulture i sporta, na „Slovu Gorčina“ 2008. godine, „Slovo Makovo“ i „Slovo o Maku“ prvi put su predstavljeni javnosti. Samo taksativni prikaz bogatstva pristupa Makovom djelu sadržanih u „Slovu o Maku“ govori o neiscrpnoj mudrosti njegovoj poetskog izričaja ali i nezaobilaznosti ove zbirke u budućim bavljenjima onim što je u svom predslovu Enver Kazaz nazvao makologijom: od bosanskog duha do aveti postmodernizma,…

Read More

“Bosančica” Amre Zulfikarpašić, izložena prilikom otvaranja  Makove hiže, savršeno se uklopila u ambijent hercegovačkog kamena i loze … zahvaljujući velikodušnosti gđe. Zulfikarpašić, u ovo će se imati prilike uvjeriti i svi budući posjetioci hiže. Naime, jedan od izložaka, na kojem su bosančicom ispisani Makovi stihovi “jedno slovo krto / drugo slovo škrto” trajno je poklonjen Fondaciji Mak Dizdar.

Read More

Od subote, 4. Oktobra 2008., Makova hiža i zvanično živi… Hercegovina i zemlja Bosna slavljeni su u Stocu uz stihove velikana svjetske poezije i bezvremenu ljepotu drevnog bosanskog pisma Bosančice. Članovi porodice, prijatelji i gosti obilježili su Makov povratak kao jedan od značajnih koraka ka vraćanju dostojanstva i ljudskosti u ovaj ponosni grad na Bregavi. Bio je to, nadamo se, tek početak onoga što je Mak priželjkivao još 1970. godine, prvi događaj Orfejevih dana u Hercegovini…

Read More

U izdanju “National Book Foundation” iz Islamabada, sredinom augusta promovisan je Dr. Hamidov prevod “Kamenog spavača” na urdu jezik. Ovaj projekat je rezultat angažmana bosanskohercegovačke ambasade u Pakistanu, prije svega g. Muhameda Čengića, savjetnika ambasadora, kao i pomoći pakistanskog poduzetnika g. Aamera Fazilija. Promocija je bila medijski izuzetno popraćena, a prisustvovali su joj mnogi predstavnici pakistanske političke i intelektualne elite. Ovo izdanje bit će predstavljeno u Bosni i Hercegovini u sklopu ovogodišnjeg “Slovo Gorčina” u Stocu, a uskoro je planirana i njegova promocija u Sarajevu.

Read More

Četvrtak,                              – posjeta učenika i nastavnika grobu pjesnika Maka Dizdara 02. oktobar                           – obraćanje: Ahmet Habota, presjednik OV Stolac Sarajevo,                               – polaganje cvijeća Groblje Bare,                         – recital Makove poezije, učenici stolačkih  škola 11h: __________________________________________________ Ferhadija, 12 h:                   – posjeta učenika i nastavnika grobu Alije Isakovića – čitanje odlomaka iz Isakovićevog putopisa ___________________________________________________________________________ Petak,                                  – svečano otvaranje manifestacije Slovo Gorčina 03.oktobar                           – obraćanje Stolac,                                  – recital poezija Maka Dizdara, studenti FHN, Univerziteta   Gradski park, Džemal Bijedić iz Mostara 19:30h: ___________________________________________________ Radimlja, 20:30h: – pjesničko večer pjesnika Ibrahima Hadžića – o poeziji Ibrahima Hadžića govori književnik Almir Zalihić – recital poezije Ibrahima…

Read More

U okviru ovogodišnje, tradicionalne kulturne manifestacije “Slovo Gorčina” , u Stocu će se, 6. oktobra, svečano inaugurirati početak postojanja, života i rada Makove hiže. Čin rađanja Makove hiže bit će obogaćen u Sarajevu mnogo hvaljenom izložbom Bosančica, grafikama Amre Zulfikarpašić, te poetskim recitalom Svjedok Mikija Trifunova i muzičke grupe Konvoj, u kojem su stihovi i tekstovi Dizdara, Ujevića, Lorke, Tagore, Borhesa……. Svi prostori Hiže bit će obogaćeni izložbenom prezentacijom Makove ostavštine i stvaralaštva posvećenog Maku, poeziji, književnosti, umjetnosti, Stocu, Hercegovini, zemlji Bosni i državi Bosni i Hercegovini – sadržajem budućeg matičnog arhiva. Tu su rukopisi, knjige, publikacije, prepiska, crteži, grafike,…

Read More

Djedovska tu hiža bi stvorena Krepča da krepost U srcima Ostane Pa neka je zato vazda otvorena Za doste drage I velikane Srčane Za sve pod nebom dobre ljude I za sve dobre Bošnjane Za sve vojnike u velikoj vojni Što vojuje se Protiv Vojne I raznih drugih golemih zala I inih silnih I sitnih Zlica Za sve one što u vijeku bježe Iz svoje hiže Koja im se Ožeže Iz širokog ognjenog kruga U kojima zapaljene Lomače Leže Ispod visokih krvnikovih vješala I križnih I kužnih Za sve one koji se opekoše Jer k suncu dalekom I velikom Teže…

Read More

Mak Dizdar, to je jedno od prvih bosanskih imena.Mak Dizdar je jedan od presudnih sudionika i glasnika u duhovnoj i svekolikoj povijesti bosanskog čovjeka i drevne zemlje Bosne, države Bosne i Hercegovine. Za Makom Dizdarom ostalo je pjesničko i tragalačko djelo čudesne ljepote i neiscrpne mudrosti i istinitosti, poetski mikrokozmos na čijim se tragovima i odrednicama trajno i beskrajno može graditi jedan sasvim novi, dobri, do kraja oljuđeni život i svijet… Djelo Maka Dizdara jedinstven je duhovni i povijesni brevijar o bosanskome humanitetu i milenijumskom kozmopolitizmu jednako koliko i poruka i mogući putokaz novim vremenima naše zemlje i svake druge…

Read More