Mjesto knjige Koljena za madonu u Dizarevom pjesničkom opusu Doživljavati poeziju Maka Dizdara svodeći je na pjesme zbirke Kameni spavač znači reducirati jedan osebujan i heterogen pjesnički opus na njegov možda najpromišljeniji i pjesnički najneobičniji vid, ali ipak samo jedan oblikotvorni jezički derivat poetske ideje. Opisivati Dizdarevu poeziju isključivo kao refleks jednog narodskog i medivijalnog odjeka u potrazi za modernim oblikom izražavanja pjesničkih ideja podrazumijevalo bi odbaciti sve ono što je Dizdarov jezikotvorni genij uobličio prije nego je forme srednjovjekovne heretične epigrafije prisvojio kao glas sopstvene uplašene egzistencije. Kameni spavač jeste vrhunac jedne potrage za oblikom glasa obremenjenog strepnjom,…
Autor: EMINA
Read More
Na relacijama od Gorčina do Modre rijeke, pesništvo Maka Dizdara javlja se kao jedinstven doživljaj. U jednom već davnom pismu autor Kamenog spavača piše i sledeće: „U poetskim traganjima i snima nisam išao za istorijskom identifikacijom nego sam htio da nađem svoj identitet. U historiji postoji mogućnost isticanja jedinstva vremena i vječnih problema čovjekove egzistencije, bez obzira koliko ona ulazila u područje čiste eshatologije. Priznajem da je postojala opasnost da izvjesni historiografski elementi uguše poeziju, ali sam sretan što sam dobio pravu potvrdu da sam takvu opasnost prebrodio… Dakle, ljudski identitet!“ Čini mi se i danas da bi se jedva…
Od prvog dana članstva u Udruženju radio sam sve ono što je jedan član ovakve organizacije dužan da radi. U više navrata bio sam i član Uprave, a jedne godine i potpredsjednik Udruženja, vršeći predano sve one mnogobrojne poslove koji svakodnevno iskrsavaju na ovim dužnostima. U godinama 1968. i 1969. bio sam predsjednik Udruženja i na toj dobrovoljnoj dužnosti učinio sve da rad Udruženja bude što bolji. Rukovođenje Udruženjem nije bilo nimalo jednostavno zbog mnogih objektivnih teškoća: nedostatak finansijskih sredstava, slab materijalni položaj pisca i neriješenih pitanja njegovog statusa u društvu, itd. Posebnu teškoću u radu Udruženja predstavljala je grupa…
Na nekoliko organizovanih napada na mene u posljednje vrijeme nisam htio da se osvrćem, zadovoljavajući se onom arapskom poslovicom o karavanu koji prolazi, što ju je M. Krleža već upotrijebio kao motto u knjizi Moj obračun s njima. Ne bih se osvrtao ni na pamflet V. Lubarde, objavljen pod naslovom „O kastraciji jezika i nacionalnim proporcijama – Poslanica Maku Dizdaru“ i u „Životu“ u beogradskom Studentu /u brojevima 5, 6 i u nastavcima/, jer se radilo o paskvilu, u kome su došle do izražaja sve karakteristike rabote obične ulične kloake, na koju se častan čovjek ne smije spustiti. I površan…
U nedjeljnom broju Politike, od 28. aprila ove godine, izašao je prikaz knjige Stari bosanski tekstovi iz pera književnog kritičara Predraga Palavestre, pod naslovom Pesnička zaveštanja prošlosti. Pošto u toj recenziiji postoji niz mutnih mjesta, nedokazanih tvrđenja i tendencioznih sugestija, molim cijenjenu redakciju da u prvom nedjeljnom broju objavi ove moje primjedbe: Utvrđujući poznatu činjenicu da je stara književnost koja se razvijala na tlu srednjovjekovne bosanske države do sada bila dostupna i poznata samo uskom krugu stručnjaka i dugo zanemarivana u istoriji književnosti, Palavestra nastavlja s konstatacijom da „književnost srednjovjekovne Bosne nije bila ni skupljena na jednom mjestu, a kamo…
U rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže, onome njezinu dijelu koji je pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sačuvano je i jedno pismo Maka Dizdara. Datirano je u Sarajevu (24. XI. 1964) i nije, barem ne izravno, upućeno Krleži, ali je po svome sadržaju važno za razumijevanje književnih i kulturnih poveznica njihovih djela. Dizdar se obraća Anđelku Malinaru, redaktoru Krležinih rukopisa i Krležinu suradniku u vođenju enciklopedijskih programa do kojih je znamenitom, sedamdesetgodišnjem piscu u to doba iznimno stalo. Dizdar se Malinaru javlja poslije boravka u Zagrebu, gdje se s njime, a možda i Krležom, sreo pa započinje s time…
U Marginalijama o jeziku i oko njega, Dizdar naglašava prisustvo “narodnog” govora kao ključnu karakteristiku bosanske srednjovjekovne književnosti, navodeći: “narod Bosne i Hercegovine dobio je dakle davno, najranije od svih, u vječitu baštinu najveći dar koji jedan narod uopće može dobiti – bogati narodni jezik, na kome su stvorene i objavljene najljepše južnoslavenske narodne pjesme, pogotovo one lirske”. (Dizdar 1970: 110) Povezanost bosanske književnosti i narodnoga govora bila je toliko duboka da su, “uzimajući načelo Piši kako govoriš, već u dvanaestom vijeku bosanski dijaci izmišljali ortografiju koja je najbolje odgovarala pojedinim glasovima i skupinama glasova što su se čuli u narodnom…
U prostorijama Gradske biblioteke u Brčkom, u “Američkom kutku”, održana je promocija novog izdanja “Kamenog spavača”, Mehmedalije Maka Dizdara. Promocija je najavljena kao suradnja sa Udruženjem ljubitelja umjetnosti iz Brčkog (ULJUB) i Gradske biblioteke, a u povodu manifestacije “Mjesec knjige”, koja je ovim predstavljanjem i okončana. Prisutnim su se obratili Jasna Maglov, rukovodilac Biblioteke-knjižnice Brčko distrikta BiH te Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar. Učenici Četvrte osnovne škole uz patnju profesora Ernada Osmića atmosferu su uljepšali čitanjem poezije Maka Dizdara.
U divnom ambijentu Litteraturhuseta (Doma književnosti) u Oslu je održana promocija knjige autentičnog i definitivnog izdanja Kamenog spavača. Na ovaj način obilježena je stogodišnjica rođenja jednog od najvećih bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara. Domaćin i organizator programa je Kulturno društvo Bošnjaka u Norveškoj Preporod na čelu s Adisom Delalićem. Gosti večeri su bili akademik Svein Monnesland s Univerziteta u Oslu koji je bio jedan od plenarnih govornika i na međunarodnoj konferenciji u Sarajevu posvećenoj Maku Dizdaru sredinom oktobra ove godine, glumci Damir Dado Pudar i Haris Dizdar te Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar. Inače, ovo je već treća promocija…
U Sarajevu bi naredne godine mogla biti otvorena Makova hiža, i to na mjestu gdje je jedan od najvećih bh. pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar dugo godina živio i umro. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obećao je pomoći otvaranje Makove hiže na svečanoj akademiji povodom sto godina od rođenja ovog velikog pjesnika koja je održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu u utorak. “Odavno imamo želju da u nekadašnjoj galeriji IPC bude smještena neka vrsta muzeja ili izložbe o Maku. Pokrenuli smo inicijativu u Općini Stari Grad tražeći prostor u kojeg bismo mogli koristiti u saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, ali…
Film o velikom bh. pjesniku Maku Dizdaru, povodom stogodišnjice njegovog rođenja. Dokumentarni film “Mak” podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika. I nakon više od trideset godina traju kontroverze o uzrocima njegove smrti. Članovi porodice jednostavno kažu : “Mak je ubijen, jer pojedincima kao takav nije odgovarao!” U filmu “Mak” prvi put su predočeni nepoznati detalji dešavanja iza kulisa “Struških večeri poezije” 1969. godine, kada je Dizdar kao prvi jugoslovenski pjesnik dobio “Zlatni vijenac” ove pjesničke manifestacije. O tome govori Draško Redžep, koji slovi kao siva eminencija kulturne scene bivše Jugoslavije,…
“Mak Dizdar: prvih stotinu godina” naziv je međunarodne naučne konferencije koja je otvorena danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu kao jedan od centralnih događaja obilježavanja stogodišnjice rođenja velikana bh. književnosti, a cilj joj je valorizacija, predstavljanje i promoviranje književnog, umjetničkog i naučnog Dizdarovog stvaralaštva u modernom kontekstu. Više od 50 prijavljenih sudionika iz BiH, zemalja regije i svijeta do 21. oktobra će dati različita književna, kulturološka, lingvistička, historijska, filozofska, sociološka i druga razumijevanja Dizdarovog djela, te mjesta i uloge u bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj i nekadašnjoj jugoslovenskoj kulturi i društvu. Pozdravljajući učesnike skupa, predsjednik Organzacionog odbora i profesor Filozofskog fakulteta UNSA Sanjin…