Fondacija Mak Dizdar u proteklom periodu provela je važan projekt zaštite rukopisne ostavštine Maka Dizdara, koje se čuva u Makovoj hiži u Stocu. Ovaj poduhvat, ostvaren zahvaljujući podršci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, omogućava da riječi jednog od najvažnijih bosanskohercegovačkih pjesnika ostanu žive i dostupne u svom izvornom obliku. Sam proces zaštite bio je izveden u skladu sa savremenim muzejskim standardima. Rukopisi su pažljivo očišćeni te smješteni u bezkiselinske folije koje osiguravaju da papir i tinta ostanu stabilni. Na taj način stvaraju se uslovi u kojima rukopisi mogu trajati desetljećima, bez gubitka svoje autentičnosti i čitljivosti. Posebna pažnja posvećena…
Autor: Gorčin
Read More
Prva trajna AR galerija koja povezuje Beč i Sarajevo Koncept Od 14. septembra 2025, gradovi Beč i Sarajevo će biti povezani mrežom od devet trajnih AR (augmented reality/proširena stvarnost) instalacija, dostupnih putem besplatne aplikacije K1_ARt (iOS/Android). Konceptualno usklađena sa osamnaest odabranih javnih lokacija – od Latinske ćuprije i Gradske vijećnice u Sarajevu do Heldenplatza i Donaukanala u Beču –, ova umjetnička djela transformišu urbani pejzaž u zajedničku, digitalnu galeriju proširene stvarnosti. Projekt po prvi put uspostavlja trajan hibridni kulturni okvir između dva grada, u kojem proširena stvarnost postaje medij za artikulaciju složenih kulturnih narativa i poticanje društvene imaginacije. Instalacije, postavljene…
Intermedijalni performans povodom svečanog otvaranja K1_ARt.bridges.∆{Wien↔Sarajevo} galerije proširene stvarnosti Koncept, kompozicija: Belma Bešlić-Gál 14. septembar 2025. | Pravrijeme: 18:58 | Performans: 21:00 Trg Susan Sontag, Sarajevo (u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika: Gradska vijećnica) Kultur1 – Kulturverein Wien Innere Stadt i Fondacija Mak Dizdar u saradnji sa Narodnim pozorištem Sarajevo, u okviru programske inicijative Kultura na ulice! realizuju premijerno izvođenje EIDOLON:44°/Klangfeld/Ⰲremen. Ovaj intermedijalni performans austrijsko-bosanskohercegovačke kompozitorke Belme Bešlić-Gál osmišljen je specifično za lokalitet Trga Susan Sontag. Temporalna arhitektura performansa večeri odvija se kroz četiri faze: Pravrijeme/AR aktivacija (18:58) > Protokol feat. AI agent PARALA/KS/X/ (21:00) > EIDOLON:44°/Klangfeld/Ⰲremen (21:15) > Nachzeit (~21:59).…
Sinoć je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine održan poetski performans pod nazivom “San pedeset i prvi”, u povodu obilježavanja 106. godišnjice rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara. Ovaj događaj organizirala je Fondacija Mak Dizdar pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. Sala muzeja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, uz prisustvo velikog broja mladih, a prisutnima se najprije obratio dr. Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Fondacije Mak Dizdar, koji nas je podsjetio na značaj ovakvih okupljanja, podsjećanja na ljude koji su ostavili neizbrisiv trag u našoj historiji. Također je izrazio želju da ovakvi događaji postanu tradicija, slično onima u…
Mak Dizdar, Modra rijeka I šta da ti pričam dalje Trebalo je Već da krenemo iz naselja Uz pratnju Najstarijih staraca i male djece Žene su određene za klečanje pred Čekanjem Pred djevicom i sinom Trebalo je dakle Da krenemo Tad začu se Anatema je bilo Raspra Ni sad se ne zna Ko započe je prvi Ko Prihvati Ko podgrija Ko Nastavi Tek Sjećam se Kao da je sad bilo Sjevernjak je rekao kako se Riba lovi najbolje na Sjeveru A Južnjak Da Sjevernjaci ne znaju ni riba šta je to Da li je Ljeto ili Zima Da l’ ljubav ili…
Nakon njegove smrti pomislio sam pa, Bože moj, čovjek se može ubiti tako da se neprestano napada, izaziva, maltretira, duševno i emotivno iscrpljuje, što osjetljiv čovjek, kakav je bio Mak Dizdar, ne može izdržati i tako mu srce prepukne Piše: Muhamed Filipović, Avaz.ba Odavno sam shvatio da čovjek može umrijeti od prevelikog napora i rada. Direktno sam doživio situaciju kada čovjek, radeći preko svake mjere, nastojeći da obavi jedan veoma važan posao, sam sebe ubije. To je bio slučaj s mojim prijateljem i poznatim našim osmanistom, rahmetli Hazimom Šabanovićem. Hazim je bio, što se kaže, radoholočar. Veoma je mnogo radio.…
Tokom svih godina fašističke okupacije zemlje Dizdar je tvrdoglavo i prkosno šutio, odbijajući na bilo koji način biti saradnik okupatorskog režima. Piše: Jasmin Agić, Aljazeera Samo naizgled doima se da je djelo Maka Dizdara u potpunosti poznato i valorizirano, a njegovo mjesto u kanonu bosanskohercegovačke književnosti trajno određeno. Ali, taj osjećaj je krajnje varljiv i svako fundamentalno propitivanje Makove književne zaostavštine dovodi tragaoca do otkrivanja razočaravajuće istine. Njegov bogati i raznorodni pjesnički opus u percepciji šire javnosti reduciran je na njegovu najpoznatiju liriku, onu iz zbirke Kameni spavač, čime je učinjena nepravda pjesnikovoj umjetničkoj neponovljivosti i originalnosti. Dizdar je pisac…
Stolački Festival kulture “Slovo Gorčina” raspisao je konkurs za najbolju prvu neobjavljenu knjigu poezije na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili sprskom jeziku, autora starosti do 35 godina. Prva nagrada iznosi € 500 (uz statuetu Gorčina i štampanje knjige), dok druga i treća nagrada iznose € 250 i € 150. Rukopisi se zaprimaju do 1. jula/srpnja 2018. godine na email adresi rukopisi@slovogorcina.ba. Od 27. do 29. jula/srpnja 2018. godine, u Stocu će biti održan festival kulture “Slovo Gorčina”, koji je uspostavljen 1971. godine u čast pjesnika Maka Dizdara. U sklopu festivala bit će organiziran niz književnih, muzičkih, dramskih i likovnih događanja, između…
Ponesena entuzijazmom izazvanim velikim interesom za obilježavanje 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara u toku 2017. godine, Fondacija “Mak Dizdar” se već nekoliko mjeseci bori za uspostavljanje muzeja Maka Dizdara na Baščaršiji, u kući u kojoj je pjesnik proveo značajan dio svog života i napisao najveći dio stihova “Kamenog spavača”, vjerovatno najpoznatije pjesničke knjige cjelokupne bosanskohercegovačke književnosti. U kući u Malim Dairama, nadomak Sebilja, donedavno je bila smještena galerija “IPC”, a nakon njezinog izmještanja Fondacija “Mak Dizdar” obratila se Općini Stari Grad sa molbom za korištenje ovog prostora. Svoju podršku ovoj inicijativi dao je i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne…
U srijedu, 24. januara 2018. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održan je događaj kojim je obilježen završetak projekta obilježavanja 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara, “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”. Ovom prilikom, dodijeljene su zahvalnice osobama koje su dale značajan doprinos obilježavanju ovog jubileja, predstavljen je izvještaj o realizaciji projekta, te su najavljeni planovi Fondacije Mak Dizdar za 2018. godinu. Inicijatori i realizatori projekta “Mak Dizdar: prvih stotinu godina” bili su Fondacija Mak Dizdar, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića. 100. godišnjica rođenja Maka Dizdar obilježena je…
(Peticiju možete potpisati ovdje.) Na sarajevskoj Baščaršiji, u Malim Dairama nadomak Sebilja (Luledžina br. 12), nalazi se kuća u kojoj je živio Mak Dizdar (1917.-1971), jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika, autor Kamenog spavača, Modre rijeke i Starih bosanskih tekstova. U protekloj godini, širom Bosne i Hercegovine obilježena je 100. godišnjica rođenja Maka Dizdara, čime je još jednom potvrđena ključna uloga njegovog djela u razvoju bosanskohercegovačke književnosti, kulture i identiteta. Ovim povodom, Fondacija Mak Dizdar je u saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u kojem se čuva najveći dio njegove rukopisne zaostavištine, pokrenula inicijativu o uspostavljanju muzejsko-galerijskog prostora…
Nakon brojnih svečanosti održanih tijekom godine u Bosni i Hercegovini, Fondacija Mak Dizdar 11. prosinca je i u Zagrebu obilježila stotu obljetnicu rođenja pjesnika Maka Dizdara, čija je čuvena zbirka ‘Kameni spavač’ ovom prilikom predstavljena u svom ‘autentičnom i konačnom’ izdanju Predstavljači su ocijenili da Dizdarovo nadrealističko poniranje u daleke dubine jezika nije povijesni ili politički čin, nego pokušaj izražavanja onoga što se o vječnim pitanjima može reći u vremenu propitivanja jezika. Akademik Tonko Maroević usporedio je Maka Dizdara u bosanskoj poeziji, tog ‘pjesnika širokog raspona a kratkog životnog luka’, s pojavama Jure Kaštelana u hrvatskoj i Vaska Pope u…