Autor: Gorčin

„Ključ budućnosti Bosne i Hercegovine sastoji se u tome da je Srbi i Hrvati prepoznaju kao vlastitu državu“ – ova očigledna i toliko puta izrečena konstatacija ipak je zvučala drugačije na kraju predavanja Mehmeda Dizdara, nekadašnjeg komandira stolačke policije, o ratnom i poslijeratnom periodu u ovom hercegovačkom gradiću. JNA koja postaje sredstvo velikosrpske politike, sukobi između HVO-a i HOS-a, dezorijentisani Bošnjaci izgubljeni između dvije neprijateljske strane i dogovorene bitke samo su neki od elemenata komplesknog zapleta ove nadasve balkanske tragedije koja je kulminirala u progonima, mučenjima, silovanjima i uništavanju kulturnog naslijeđa neprocjenive vrijednosti. Kulminirala, ali nažalost ne i završila, kao…

Sebe nazivam nacionalistom, ali moj nacionalizam širok je kao i sam svemir. On u sebe uključuje sve nacionalnosti ovoga svijeta. Moj nacionalizam uključuje dobro za cijeli svijet. Ne želim da se moja Indija uzdigne na pepelu drugih zemalja. Ne želim da iskoristi ma i jedno jedino ljudsko biće. Želim da Indija bude snažna da bi svojom snagom zarazila i ostale narode. Takva danas nije ni jedna nacija u Evropi; one ne daju snagu drugima. Mahatma Gandhi

Istina je sasvim suprotna: autor nije neodređeni izvor signifikacija koje ispunjavaju jedno djelo; autor ne prethodi djelima; on je određeni funkcionalni princip kojim se, unutar naše kulture, ograničava, isključuje i odabire; ukratko, kojim se onemogućava slobodna cirkulacija, slobodna manipulacija, slobodna kompozicija, dekompozicija i rekompozicija fikcije. Ustvari, ako smo naviknuti da predstavimo autora kao genija, kao neprestani izljev invencije, razlog je taj što u stvarnosti zapravo činimo da on funkcioniše na sasvim suprotan način. Moglo bi se reći da je autor ideološki proizvod, jer ga predstavljamo kao suprotnost njegove historijski stvarne funkcije. (Kada je historijski data funkcija predstavljena u figuri koja…

Ministri Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore nadležni za kulturu potpisali su danas u Sarajevu pismo namjere za uspostavljanje međuinstitucionalne suradnje za pripremu i prezentaciju zajedničkog projekta nominacije stećaka za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Na pres-konferenciji tim povodom istaknuto je da su utvrđene aktivnosti s definiranim obavezama i rokovima, a uskoro bi trebalo da budu imenovani i koordinatori za rad. Četiri resorna ministra povremeno će se susretati radi razgovora o rezultatima. Među potpisnicima pisma namjere je i Ljiljana Ševo, koja je taj dokument potpisala u ime Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Ministar civilnih poslova BiH Sredoje…

Osvrćući se na na nedavne polemike, započete u Danima a nastavljene u Dnevnom avazu, Enver Dizdar, sin velikog bh. pjesnika Maka Dizdara, za DEPO rasvjetljava razloge koji su davne 1971. godine „ubili“ njegovog oca. U intervju koji slijedi naš sagovornik prisjeća se  kako su Makova zbirka „Kameni spavač“ i  antologija „Stari bosanski textovi“ bili dočekani „na nož“ u časopisu „Lica“ od strane Rajka Noge i Marka Vešovića, kako su se „neprijatelji Bosne“ tada pobojali od buđenja bosanske svijesti, a za Abdulaha Sidrana priželjkuje državnu platu od 10.000KM mjesečno… Razgovarala: Jasenka KRATOVIĆ Zadnjih dana se u Dnevnom avazu mogla pratiti polemika,…

Pripovjeda mi ovih dana jedan veoma ugledni i omiljeni sarajevski spisatelj, musliman po imenu inače, ali niti znam niti me interesuje kako se stvarno ćuti, prepričava mi jedan svoj navodni događaj… – Tražim – kaže on – „Oslobođenje“, a prodavačica mi veli kako „Oslobođenja“ nema i nudi mi „Avaz“. A ja njoj velim kako sam jutros uzeo abdest i zato u ruke ne mogu te novine uzimati… Je li se spisatelj šalio ili nije – to nisam dokučio. No, sudeći po dijelu njegova inervjua u „Avazu“ u kojem se osvrće na moj tekst „(Lj)Ubi bližnjeg svoga“ objavljen nedavno u „Danima“,…

(Talev drenovak u Džeminim rukama; Dani 638, o4. o9. o9., str. 56 – 58.) Je li Mak Dizdar ubijen 14. jula 1971. godine ? Ako jeste – zašto ga je, ko ga je ili šta ga je toga vrelog sarajevskog ljetnjeg predvečerja, prije gotovo četiri decenije, ubilo ?! Ne prođe mnogo, a neko se u javnosti iznova dohvati ove već legendarne pitalice, pa ni Dani evo ne odolješe… Tema, svakako, jeste indikativna, intrigantna, višeslojna i mnogoznačna, posebno danas kada se – i u relativno bliskoj prošlosti događanja u yu. i bh. kulturi – možda više nego ikada, traga za barem…

Kada pak vidjesmo pismo koje do tada vidjeli nismo Pred naše oči stiglo iz vremena davna i daleka Duga i golema šutnja neka Među nas Uđe Muk taj prekide tad jedan smiren i smion glas – Ovaj stari zapis kao da je risan Kao rukom dijaka da I nije Pisan Potome drugi o zapisu će u nedoumici reći o tome – Ovaj zapis kao da ne ide s lijeve strane na desno On teče bez brige s desna na lijevo Naopako Kome je ovaj zapis pisan tako Kome Prevarit će se ipak svi oni čitači koji ga Sa desne strane…

Program Kulturne manifestacije   SLOVO GORČINA Stolac,  1.10-4-10. 2009. Četvrtak, – posjeta učenika i nastavnika grobu pjesnika Maka Dizdara 01. oktobar – obraćanje: načelnik ili predsjednik OV Stolac Sarajevo, – polaganje cvijeća Groblje Bare, – recital Makove poezije, učenici stolačkih  škola 11h: __________________________________________________ Ferhadija, 12 h: – posjeta učenika i nastavnika grobu Alije Isakovića – čitanje odlomaka iz Isakovićevog putopisa ___________________________________________________________________________ Stolac, 19:30 Bašča Gradske kafane nastup: KUD Preporod Konjic ___________________________________________________________________________ Petak, 02.oktobar Stolac, Gradski park 19:30h: – svečano otvaranje manifestacije Slovo Gorčina – recital poezije Maka Dizdara, učenici stolačkih  škola __________________________________________________________________________ Radimlja, 20:30h: – pjesničko večer pjesnika Ivan Kordić -…

Da li to pokazuje da je nacionalizam, ipak, nebitan? Ili čak da je on proizvod ideologije, izmišljotina grozničavih filozofa koja je na neki misteriozni način zavladala nekim misteriozno podložnim nacijama? Ni u kojem slučaju. Takav bi se zaključak, ironično, približio jednom prešutnom, zaobilaznom prihvatanju najveće zablude ideologije nacionalizma: tvrdnje da su ‘nacije’ tu, u samoj prirodi stvari, i samo čekaju da ih neki ‘buditelj’ ‘probudi’ (omiljena nacionalistička fraza i predstava) iz svojih nesretnih drijemanja. Iz činjenice da se većina potencijalnih nacija nije nikada ‘probudila’ i da ne dolazi do velikih potresa koji čekaju svoje ispunjenje, dalo bi se zaključiti da…

Prema tome, sadržaj najstarijih kozmogoničkih mitova koji objašnjavaju izlazak i zalazak sunca je sljedeći: jelen (zemaljsko stvorenje) je ukrao sunce-djevicu iz podzemnog svijeta i s njom pobjegao u nebo; bijesni gospodar podzemnog svijeta ga je proganjao, srušio i vratio djevicu. Prošlo je hiljade godina, izvorni mitovi su zaboravljeni, ali njihovi odjeci su preživjeli do današnjeg dana. U jednoj gruzijskoj bajci, mladi jelen žudi za prelijepom Jelenom. Mladi jelen se sukobljava sa Davom (transformisanim arhaičnim bogom podzemnog svijeta)  koji je takođe zaljubljen u Jelenu. Kralj vjetra (još jedna aluzija na koncept „podzemne zmije“ koja stvara oluje dižući se u nebo) ljepoticu…

Estetički monisti dozvoljavaju da vizuelna prisutnost na njih utiče direktno, bez transcendirajućih ideja i asocijacija, dok estetički dualisti naglašavaju ideje i asocijacije na račun forme. Ciljevi estetički monizma zadovoljeni su najpotpunijim opisom vizuelne prisutnosti koji kritičar može ponuditi, kao i vizuelnog iskustva koje ono nudi. Estetički dualisti tragaju za znakovima, tako da se njihova analiza odvaja od vizuelnog prisustva. Oni se ne zadovoljavaju sa egzistencijalnom činjenicom vizuelnog prisustva, već pokušavaju da otkriju teleologiju koje ustvari nema. Estetički dualizam zavodi manje vizuelno nastrojene kritičare u iscrpne historijske, literarne, psihološke, simboličke i druge oblasti. A što se diskusija više udaljava od objekta,…