Autor: Gorčin

Punih 26 godina postavlja se pitanje zašto je tada partija u BiH, preko SDB-a, uhapsila te ljude, 300 ljudi prisilila na montirano svjedočenje i još nekoliko stotina ljudi maltertirala, provocirala i saslušavala. Historijska komparacija daje mogućnost i priliku da se prati nastanak, razvoj i mijena pojava, ustanova i institucija u vremenu i prostoru. U tom kontekstu mogu se hipotetički prihvatiti neposredni i posredni, bliži i daljnji razlozi hapšenja “muslimanskih nacionalista”, kako nas je oslovljavala istraga, slijedom optužnice tužilaštvo, sud i presuda. Prema uvidu i sudu kompetentih ljudi, ta hapšenja bila su dogovorena na nivou cijele SFRJ: u Sloveniji je trebalo…

Read More

Rušenje Sarajeva, počev od 1992. godine, izazvalo je duboke promjene u slikarstvu Affana Ramića. Ali, u isto vrijeme, ta nova situacija je otkrila kod umjetnika izvore stvaralačke mašte koja rezimira i kruniše sve njegove dosadašnje pokušaje da se približi materiji i da iz nje izvuče plastičnu ljepotu. Grad-martir, sveden na golu materijalnost oblika bez upotreben vrijednosti, otvorio je utrobu predmetnog svijeta. Pred tom dramom materije i narastajućim haosom, Ramić uspostavlja imaginarne veze između vanjskog svijeta i njegovog ugroženog jezgra: zato Ramićeve slike imaju za cilj da simbolički rekonstruišu realnost svijeta u dezintegraciji. Estetsko jedinstvo oblika suprotstavlja se dekompoziciji amorfne mase:…

Read More

Kada su ušli u Stolac, kaže Fahrudin Rizvanbegović, Hrvati su napravili urbicid i kulturocid strahovitih razmjera. Sistematično i programirano su palili sve što je imalo elemente bošnjačke kulture. Minirane su sve džamije: najstarija Sultan-Selimova ili Careva džamija iz 1519. godine, zatim, džamija Alipaše Rizvanbegovića, pod Gradom, džamija Smail-kapetana u Uzunovićima, pa džamija na Ćupriji. Sve su te džamije bile u Gradu. Džamija Alipaše Rizvanbegovića i džamija na Ćupriji pretvorene su u parkirališta, a materijal, nakon miniranja, odvezen negdje kamionima. U okolini Stoca minirane su džamije na Borojevićima, na Pješivcu, na Aladinićima, u Prenju, u Oprečićima, na Rotimlji, u Dabrici, na…

Read More

To (mjesto je središte) kadiluka i pašin vojvodaluk u hercegovačkom sandžaku. Sa sve četiri strane opkoljeno je kršem. To je lijepa kasabica; ima džamiju, tri mesdžida, malo javno kupatilo (hamam), svratište (han), dvadeset dućana i oko dvjesta osamdeset pločom pokrivenih kuća, koje imaju bašče, vinograde i svoje vode. Zbog straha od neprijatelja, sve kuće zidane su od tvrdog materijala, a neke imaju i četverougaone kule s gvozdenim vratima (demir-kapije). Naime, ćeremit je u ovim krajevima rijedak. Sve su kuće okrenute prema zapadu. Kako se na ušću potoka Dola u Bregavu nalazi deset vodenica ove kasabe, njih pokreće voda potoka Dola.…

Read More

Razumije se da je na području srednjovjekovne bosanske države bilo i katolika i pravoslavnih. Iako je za današnjeg čovjeka sasvim nevažno kako je bilo u srednjem vijeku, potrebno je ukazati na ovaj vjerski pluralizam. Istina, u srednjem vijeku bilo je i progona bogumila koji su, i to treba posebno istaći, izazvani, prije svega, vanjskim motivima i prisilom. I ustanci hrišćanskog seljaštva krajem 17. i početkom 18. vijeka, iako su sadržavali i klasnu dimenziju, odigravali su se u vjerskim okvirima. Tek sredinom i u drugoj polovini 18. vijeka dolazi i do pokreta muslimanskog gradskog i seljačkog stanovništva koji su u svojoj…

Read More

Sačuvane isprave bosanskih vladar svjedoče o postojanju državne kancelarije u srednjevjekovnoj Bosni od vremena bana Kulina pa do propasti bosanske države. Ne postoje nikakve vijesti o vremenu i načinu njenog postanka kao ni o njenoj organizaciji. Iz one jedine ssačuvan povelje bana Kulina, kojom on daje 1189. dubrovačkim trgovcima privilegij trgovine u Bosni, vidi se da je on već ima kakvu-takvu državnu kancelariju. Ovo bi ujedno bio i dokaz izvjesne stabilizacije feudalnog poretka, vladarevog bogatstva kao i postojanja složenijih zadataka centralne državne vlasti. Povelje bana Mateja Ninoslava iz prve polovine XIII vijeka svjedoče o aktivnosti bosanske državne kancelarije u to…

Read More

Kovanje novca u Bosni stvarno počinje tridesetih godina XIV. vijeka i traje do propasti Bosanske države u XV vijeka. Nešto ranije, između 1302 i 1312, ban hrvatski i gospodar Bosne Pavle Šubić kovao ja se svoj novac – dinar po ugledu na mletački matapan (na aversu predstavljen ban kako od svetitelja prima zastavu, dok je okolo natpis Dux Paulus-ban Mladen; Dux-Paulus-ban Mladen Secundus; na reversu Spasitelj spreda sedi na prestolu s visokim naslovom). Taj se Šubićev dinar smatra prvim domaćim bosanskim novcem. Na njemu dolaze imena bosanskih banova Mladena I. Šubića (1301-04) i Mladena II Šubića (1305-22). U početku bosanski…

Read More

Ima knjiga koje se jednostavno događaju – kao život. Jednom tako dogođene one ostavljaju pomen on svom postojanju, sliku svoga života neponovljivog i jedino mogućeg, trag svoga trajanja i prisustva u vremenu. Kao da je trebalo da prođe čitavo jedno dugo mučno doba njihovog nastajanja, do konačnog postanka kada više nisu samo djelo autora nego djelo vremena i zbivanja koji su ih dali i ostavili tako da žive svojim životom i svojom sudbinom. I čini nam se kao da su te knjige oduvijek postojale i oduvijek bile takve kakve su, kao što oduvijek postoji život koji je u njima, koji…

Read More

Uz  svu i zaista maksimalnu uspješnost „bosanskih” promocija Makova djela, hvalospjeve i priznanja što ih je Fondacija Mak Dizdar za njihovu organizaciju dobila u kulturnoj javnosti, posebno je i neponovljivo poglavlje ove avanture što je danas predstavlja bavljenje knjigom „hrvatska” promocija koja se desila 3. marta 2009. godine, u Bosanskom kulturnom centru u Zagrebu. Samoj promociji prethodio je prijem što ga je za članove fondacije Mak Dizdar iz Sarajeva i Zagreba priredio predsjednik Republike Hrvatske, gospodine Stjepan Mesić. Prijem je protekao u veoma srdačnoj atmosferi, u razgovorima o stoljetnim dijalozima kultura našeg podneblja, posebno o potrebi obnavljanja, obogaćivanja i dinamiziranja tog dijaloga…

Read More

Bitka na Sutjesci se odvijala na padinama Zelengore, u kanjonu rijeke Sutjeska, koja se nalazi u Bosni i Hercegovini. I inače, Narodnooslobodilačka borba se najviše vodila na teritoriji Bosne i Hercegovine, središnje republike bivše Jugoslavije. Jedan od razloga za to je geografska mapa i topografska struktura Bosne i Hercegovine koja je, sa svojim planinama, kanjonima, “prašumama”, pružala optimalne mogućnosti manevrisanja, što je najbolje odgovoaralo gerilskom, partizanskom načinu ratovanja i organizovanja. Osim povoljne geografske konfiguracije, Bosna i Hercegovina je imala još jednu prednost, u odnosu na druga područja bivše Jugoslavije, svoju izrazitu multietničnost, koja je najviše pogodovala svenarodnom otporu. I kasnije,…

Read More

Tokom Kulinove vladavine ovaj je veliki puritanski pokret stekao svoje najšire dimenzije, a od jednog njegovog savremenika, Italijana Reniero Sacconia, koji je od jeretika postao inkvizitor, dobili smo zadovoljavajuće podatke o organizaciji ove rane protestantske crkve i o solidarnosti raznih njenih članova: Slovena, Grka, Romana, i Tevtonaca. Gathari crkva, kako je on naziva, brojala je onda trinaest episkopija, a među njima ona bosanska ili “slavonska” nije bila posljednja po važnosti. Bogumilski misionari u Kulinovo doba uspeli su u širenju svojih jermenskih doktrina od Filipopolisa do Bordoa i formirali su, ako tako možemo reći, svoje centralno kraljevstvo – inoversko kraljevstvo -…

Read More

U eseju Izolacionizam i njegovo prevladavanje pokušao sam shematski predstaviti tradicionalnu strukturu bosanske kulturne situacije u osmanskome razdoblju. (Uz napomenu da je slika bosanske duhovne i kulturne situacije i u predosmanskome razdoblju obilježena snažnom crtom sinkretičnosti, samo na drugi način). Parafraziram: slika bosanske kulture bitno je određena posebnom vrstom dualiteta: sfera visoke kulture obilježena je krajnjim stupnjem izolacije između triju religijskih i kulturnih entiteta (muslimansko-bošnjačkoga, pravoslavno-srpskog i katloičko-hrvatskog, uz četvrti, sefardsko-židovski), dok se u sferi pučke kulture ostvarju međusobno dodirivanje i prožimanje. Na jednoj strani, dakle, u sferi visoke kulture, tri zasebne kulture (tri različite religije, od kojih je jedna…

Read More