Autor: Gorčin

«Protiv običaja i novčane moći» bio je jedan od prijedloga delegacije časopisa Poesie vivante iz Ženeve upućen nedavnim Journee de Cahrleroi. Evo kako je taj časopis čini se sam stvorio književni način koji se, počevši u punoj brzini, neodoljivo proširuje po različitim zemljama starog i novog kontinenta. Ženevski časopis je već, u svakom od prethodnih svezaka i kako bi se na pravi način posmatrao njego karakter «međunarodnog tribunala poezije», preuzeo inicijativu uvrštavanja pjesama različitih autora, tražeći od svojih čitalaca, dobrih prevodilaca, da mu prilože lektorisane verzije na njihovim maternjim jezicima. Zatim su naišli na izuzetnu avanturu Portret Ptice-koja-ne-postoji, dubokoumnu pjesmu…

Nenad Veličković Zgradu PMF-a (Prirodno-matematičkog fakulteta) u Sarajevu projektovao je Juraj Neidhardt. Reklama za papirnu galanteriju Violeta nadograđena je nadoknadno. Primjetan je napor da oblik te reklame prati arhitektovu zamisao i uklopi se u krovnu liniju. Čovjek dobija osjećaj da je zgrada bez reklame decenijama tu stajala nezavršena.  Najzad je  opus ovog arhitekte dobio tačku na i. Nastavniku književnosti, koji iz druge Neidhardtove zgrade – iz susjednog Filozofskog fakulteta – gleda u tu tačku, nije baš jasno (jer nije tu na svom terenu) da li se baš smije tako postupati s umjetničkim djelima i s autorskim pravima. (Jasnije mu je…

Kako se iz svega razabire, gost Radin, poglaviti savjetnik hercegov, bio je u najtežim momentima tajni zaštitnik i odvjetnik Dubrovnika. Da on tih usluga nije učinio iz pukog altruizma, to je lahko shvatljivo a mi smo spomenuli dvije zgode, gdje je dobivao novčanu nagradu, koja je u ono vrijeme, kada je dukat imao daleko veću cijenu nego danas, bila upravo sjajna; ali najsjajniju nagradu dobio je u jesen 1455. (u novembru): Dubrovčani mu svečanom poveljom, pisanom rukom kancelara Marinka Florio (slavizirano “Cvitković”), pod visućom pečatju zajamčiše za sva vremena zaklonište u Dubrovniku, i obećaše mu dati, kao što su samo…

Punih 26 godina postavlja se pitanje zašto je tada partija u BiH, preko SDB-a, uhapsila te ljude, 300 ljudi prisilila na montirano svjedočenje i još nekoliko stotina ljudi maltertirala, provocirala i saslušavala. Historijska komparacija daje mogućnost i priliku da se prati nastanak, razvoj i mijena pojava, ustanova i institucija u vremenu i prostoru. U tom kontekstu mogu se hipotetički prihvatiti neposredni i posredni, bliži i daljnji razlozi hapšenja “muslimanskih nacionalista”, kako nas je oslovljavala istraga, slijedom optužnice tužilaštvo, sud i presuda. Prema uvidu i sudu kompetentih ljudi, ta hapšenja bila su dogovorena na nivou cijele SFRJ: u Sloveniji je trebalo…

Rušenje Sarajeva, počev od 1992. godine, izazvalo je duboke promjene u slikarstvu Affana Ramića. Ali, u isto vrijeme, ta nova situacija je otkrila kod umjetnika izvore stvaralačke mašte koja rezimira i kruniše sve njegove dosadašnje pokušaje da se približi materiji i da iz nje izvuče plastičnu ljepotu. Grad-martir, sveden na golu materijalnost oblika bez upotreben vrijednosti, otvorio je utrobu predmetnog svijeta. Pred tom dramom materije i narastajućim haosom, Ramić uspostavlja imaginarne veze između vanjskog svijeta i njegovog ugroženog jezgra: zato Ramićeve slike imaju za cilj da simbolički rekonstruišu realnost svijeta u dezintegraciji. Estetsko jedinstvo oblika suprotstavlja se dekompoziciji amorfne mase:…

Kada su ušli u Stolac, kaže Fahrudin Rizvanbegović, Hrvati su napravili urbicid i kulturocid strahovitih razmjera. Sistematično i programirano su palili sve što je imalo elemente bošnjačke kulture. Minirane su sve džamije: najstarija Sultan-Selimova ili Careva džamija iz 1519. godine, zatim, džamija Alipaše Rizvanbegovića, pod Gradom, džamija Smail-kapetana u Uzunovićima, pa džamija na Ćupriji. Sve su te džamije bile u Gradu. Džamija Alipaše Rizvanbegovića i džamija na Ćupriji pretvorene su u parkirališta, a materijal, nakon miniranja, odvezen negdje kamionima. U okolini Stoca minirane su džamije na Borojevićima, na Pješivcu, na Aladinićima, u Prenju, u Oprečićima, na Rotimlji, u Dabrici, na…

To (mjesto je središte) kadiluka i pašin vojvodaluk u hercegovačkom sandžaku. Sa sve četiri strane opkoljeno je kršem. To je lijepa kasabica; ima džamiju, tri mesdžida, malo javno kupatilo (hamam), svratište (han), dvadeset dućana i oko dvjesta osamdeset pločom pokrivenih kuća, koje imaju bašče, vinograde i svoje vode. Zbog straha od neprijatelja, sve kuće zidane su od tvrdog materijala, a neke imaju i četverougaone kule s gvozdenim vratima (demir-kapije). Naime, ćeremit je u ovim krajevima rijedak. Sve su kuće okrenute prema zapadu. Kako se na ušću potoka Dola u Bregavu nalazi deset vodenica ove kasabe, njih pokreće voda potoka Dola.…

Razumije se da je na području srednjovjekovne bosanske države bilo i katolika i pravoslavnih. Iako je za današnjeg čovjeka sasvim nevažno kako je bilo u srednjem vijeku, potrebno je ukazati na ovaj vjerski pluralizam. Istina, u srednjem vijeku bilo je i progona bogumila koji su, i to treba posebno istaći, izazvani, prije svega, vanjskim motivima i prisilom. I ustanci hrišćanskog seljaštva krajem 17. i početkom 18. vijeka, iako su sadržavali i klasnu dimenziju, odigravali su se u vjerskim okvirima. Tek sredinom i u drugoj polovini 18. vijeka dolazi i do pokreta muslimanskog gradskog i seljačkog stanovništva koji su u svojoj…

Sačuvane isprave bosanskih vladar svjedoče o postojanju državne kancelarije u srednjevjekovnoj Bosni od vremena bana Kulina pa do propasti bosanske države. Ne postoje nikakve vijesti o vremenu i načinu njenog postanka kao ni o njenoj organizaciji. Iz one jedine ssačuvan povelje bana Kulina, kojom on daje 1189. dubrovačkim trgovcima privilegij trgovine u Bosni, vidi se da je on već ima kakvu-takvu državnu kancelariju. Ovo bi ujedno bio i dokaz izvjesne stabilizacije feudalnog poretka, vladarevog bogatstva kao i postojanja složenijih zadataka centralne državne vlasti. Povelje bana Mateja Ninoslava iz prve polovine XIII vijeka svjedoče o aktivnosti bosanske državne kancelarije u to…

Kovanje novca u Bosni stvarno počinje tridesetih godina XIV. vijeka i traje do propasti Bosanske države u XV vijeka. Nešto ranije, između 1302 i 1312, ban hrvatski i gospodar Bosne Pavle Šubić kovao ja se svoj novac – dinar po ugledu na mletački matapan (na aversu predstavljen ban kako od svetitelja prima zastavu, dok je okolo natpis Dux Paulus-ban Mladen; Dux-Paulus-ban Mladen Secundus; na reversu Spasitelj spreda sedi na prestolu s visokim naslovom). Taj se Šubićev dinar smatra prvim domaćim bosanskim novcem. Na njemu dolaze imena bosanskih banova Mladena I. Šubića (1301-04) i Mladena II Šubića (1305-22). U početku bosanski…

Ima knjiga koje se jednostavno događaju – kao život. Jednom tako dogođene one ostavljaju pomen on svom postojanju, sliku svoga života neponovljivog i jedino mogućeg, trag svoga trajanja i prisustva u vremenu. Kao da je trebalo da prođe čitavo jedno dugo mučno doba njihovog nastajanja, do konačnog postanka kada više nisu samo djelo autora nego djelo vremena i zbivanja koji su ih dali i ostavili tako da žive svojim životom i svojom sudbinom. I čini nam se kao da su te knjige oduvijek postojale i oduvijek bile takve kakve su, kao što oduvijek postoji život koji je u njima, koji…

Uz  svu i zaista maksimalnu uspješnost „bosanskih” promocija Makova djela, hvalospjeve i priznanja što ih je Fondacija Mak Dizdar za njihovu organizaciju dobila u kulturnoj javnosti, posebno je i neponovljivo poglavlje ove avanture što je danas predstavlja bavljenje knjigom „hrvatska” promocija koja se desila 3. marta 2009. godine, u Bosanskom kulturnom centru u Zagrebu. Samoj promociji prethodio je prijem što ga je za članove fondacije Mak Dizdar iz Sarajeva i Zagreba priredio predsjednik Republike Hrvatske, gospodine Stjepan Mesić. Prijem je protekao u veoma srdačnoj atmosferi, u razgovorima o stoljetnim dijalozima kultura našeg podneblja, posebno o potrebi obnavljanja, obogaćivanja i dinamiziranja tog dijaloga…