Piše: Amer Tikveša Selvedin Avdić je bosanskohercegovački književnik i novinar rođen 1969. godine u Zenici. Do sada je objavio zbirku priča Podstanari i drugi fantomi, knjigu reportaža Zemlja, roman Sedam strahova te knjigu Moja fabrika. U projekt Line uvršten mu je roman Sedam strahova. Roman je mnogo hvaljen, čak i na engleskom govornom području u kritici Nicholasa Lezarda objavljenoj u Guardianu. Bio je u užem izboru za dvije regionalno značajne književne nagrade – Meša Selimović i Nagrada Jutarnjeg lista. Naravno, to nije jedini razlog zašto je odabran za projekt Line. Odabran je, između ostalog, što se nakon njegovog čitanja možete…
Autor: Gorčin
Read More
Piše: Amer Tikveša Almin Kaplan je rođen u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i kratke priče. Objavljivao je u književnim časopisima: Most, Motrišta, Slovo Gorčina, i drugim. Uvršten je u više antologija savremenog pjesništva na našem govornom području i više puta nagrađivan. U projektu Line zastupljen je sa zbirkom pjesama Ospice. Ospice su zbirka pjesama koja govori o ratu, tačnije o percepciji rata iz dječije perspektive. Nije to rijetkost, međutim, novina je ipak to što Kaplan pripada generaciji književnika koja zaista iskustveno o ratu može govoriti iz dječije perspektive. To je svojevrstan novitet u književnosti o ratu kod nas. Iskustvena…
Tanja Mravak (1974), Sinj. Kratkim je pričama osvojila prvu nagradu na natječaju Ekran price 2005. drugu nagradu na Pričiginu 2010. i iste godine nagradu Prozak, časopisa Zarez i izdavačke kuće Algoritam. Priče su joj uvrštene u knjigu “Najbolje hrvatske price” 2005. u izboru Jagne Pogačnik i 2006. u izboru Miljenka Jergovića. Priče je objavljivala u časopisima Morsko prase, Zarez, Tema i The Split Mind. Zbirka priča Moramo razgovarati objavljena je 2010. nakon što je pobijedila na natječaju Prozak, a 2011. nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo u 2010. i nagradu Slavić za najbolju debitantsku knjigu. Zaposlena je u Centru za autizam…
Nebojša Lujanović, rođen je 1981. godine u Novom Travniku (BiH). Živi u Splitu i radi kao viši predavač na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je i doktorirao 2012. godine iz područja teorije književnosti. Autor je brojnih pripovjedaka, eseja, putopisa, književnik recenzija i znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Bavio se kratko uređivanjem knjiga, selekcijom tekstova, te organiziranjem promocija i prezentacijom književnika. Dosad je objavio sljedeća prozna djela: roman „Stakleno oko“ (Parnas, 2007.), zbirku priča „S pogrebnom…
Povezivanje mladih u regionu kroz medij literature U saradnji sa partnerskim organizacijama Užička književna republika (Srbija) i Centar za kreativno pisanje (Hrvatska), Fondacija Mak Dizdar pokrenula je projekat LINE – literatura za interkulturalnu edukaciju. Cilj projekta je povezivanje mladih u regionu kroz medij literature, te njihova edukacija u oblasti kritičkog čitanja djela savremenih pisaca koja nisu zastupljena u nacionalnim nastavnim programima. Kroz projekat će biti povezano ukupno 180 srednjoškolskih učenika u šest bosanskohercegovačkih i regionalnih gradova (Sarajevo, Stolac, Beograd, Užice, Zagreb, Rijeka), a čitat će se djela Selvedina Avdića, Almina Kaplana, Tanje Mravak, Nebojše Lujanovića, Rade Lazić i Dragane Mladenović.…
Sa približavanjem proljeća započela je i ovogodišnja kulturno-turistička sezona u Stocu: prve grupe učenika osnovnih i srednjih škola protekli vikend krenule su u obilazak Radimlje, Daorsona, Starog grada Vidoškog i drugih znamenitosti grada na Bregavi. U Makovoj hiži, muzejsko-galerijskom centru Fondacije Mak Dizdar, dočekala su ih i dva nova djela akademskog vajara Adisa Fejzića: pjesnikov portret u kamenu, te stećak-stela nazvan Trn srca pjesnikova. Portret, isklesan u prilepskom mermeru, najbolje opisuje spontana reakcija Makovog sina Maje: “To je Mak, pravi Mak, pun istočnjačke krvi, mongolske, tatarske, a bogami, kako autor ovde ‘kaže,’ i kineske. Kakva tehnika, kakva imaginacija, nevjerovatno… čudo!”…
Tokom proteklog vikenda, Makova hiža postala ja bogatija za još nekoliko reljefa skulptora Adisa Fejzića. Radi se o stihovima Maka Dizdara “Tamo gdje su psalmi, tu su i prokletstva”, “Ova ruka kaže ti da staneš i zamisliš se nad svojim rukama”, te “Jedno slovo zlatno, drugo slovo blatno”, ispisanih bosančicom, te nekoliko motiva preuzetih sa stećaka. Adisu je pomagao stolački majstor Ismet Beća.
Nijedna se poezija naših jezika nije u posljednjih četrdesetak godina toliko upotrebljavala, trošila i habala kao onih nekoliko amblematskih pjesama iz “Kamenog spavača”. Deklamatori, recitatori, diletanti i profesionalci, političari, ovlašteni i neovlašteni citatomani, autori nacionalnih programa, etnički čistači, manekenke, muške i ženske kurve, gurui iz priručnika za samopomoć, nacionalisti od dvije konstitutivne nacije i internacionalisti od one treće, te još mnogi drugi tronuto su ponavljali, i ponavljaju u nepodnošljivom, krajnje izvještačenom i lažno sentimentalnom višeglasju kako Bosna jedna zemlja imade i kako valja nama preko rijeke, jer davno sam ti legao, i dugo ti mi je ležati. Pretvarajući Dizdareve stihove…
Tradicionalna manifestacija Slovo Gorčina održana je u Stocu i ove godine, a program je bio izuzetno bogat. Prema ocjenama učesnika i gostiju – najbogatiji u zadnjih desetak godina. Manifestacija je otvorena 8. augusta u Gradskom parku, gdje je i bista Maka Dizdara, a otvorio je predsjednik Fondacije “Mak Dizdar”, pjesnikov unuk Gorčin Dizdar. Nakon otvaranja, na nekropoli Radimlja održano je pjesničko veče ovogodišnjeg gosta-pjesnika Miljenka Jergovića. Nije zgoreg napomenuti da je upravo Jergović 1988. godine dobio nagradu Mak Dizdar za svoju prvu zbirku “Opservatorij Varšava”. U nekadašnjoj Galeriji “Branko Šotra” održana je izložba mladog stolačkog akademskog slikara Igora Borozana, nakon…