Nebojša Lujanović, rođen je 1981. godine u Novom Travniku (BiH). Živi u Splitu i radi kao viši predavač na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je i doktorirao 2012. godine iz područja teorije književnosti. Autor je brojnih pripovjedaka, eseja, putopisa, književnik recenzija i znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Bavio se kratko uređivanjem knjiga, selekcijom tekstova, te organiziranjem promocija i prezentacijom književnika. Dosad je objavio sljedeća prozna djela: roman „Stakleno oko“ (Parnas, 2007.), zbirku priča „S pogrebnom…
Autor: Gorčin
Read More
Povezivanje mladih u regionu kroz medij literature U saradnji sa partnerskim organizacijama Užička književna republika (Srbija) i Centar za kreativno pisanje (Hrvatska), Fondacija Mak Dizdar pokrenula je projekat LINE – literatura za interkulturalnu edukaciju. Cilj projekta je povezivanje mladih u regionu kroz medij literature, te njihova edukacija u oblasti kritičkog čitanja djela savremenih pisaca koja nisu zastupljena u nacionalnim nastavnim programima. Kroz projekat će biti povezano ukupno 180 srednjoškolskih učenika u šest bosanskohercegovačkih i regionalnih gradova (Sarajevo, Stolac, Beograd, Užice, Zagreb, Rijeka), a čitat će se djela Selvedina Avdića, Almina Kaplana, Tanje Mravak, Nebojše Lujanovića, Rade Lazić i Dragane Mladenović.…
Sa približavanjem proljeća započela je i ovogodišnja kulturno-turistička sezona u Stocu: prve grupe učenika osnovnih i srednjih škola protekli vikend krenule su u obilazak Radimlje, Daorsona, Starog grada Vidoškog i drugih znamenitosti grada na Bregavi. U Makovoj hiži, muzejsko-galerijskom centru Fondacije Mak Dizdar, dočekala su ih i dva nova djela akademskog vajara Adisa Fejzića: pjesnikov portret u kamenu, te stećak-stela nazvan Trn srca pjesnikova. Portret, isklesan u prilepskom mermeru, najbolje opisuje spontana reakcija Makovog sina Maje: “To je Mak, pravi Mak, pun istočnjačke krvi, mongolske, tatarske, a bogami, kako autor ovde ‘kaže,’ i kineske. Kakva tehnika, kakva imaginacija, nevjerovatno… čudo!”…
Tokom proteklog vikenda, Makova hiža postala ja bogatija za još nekoliko reljefa skulptora Adisa Fejzića. Radi se o stihovima Maka Dizdara “Tamo gdje su psalmi, tu su i prokletstva”, “Ova ruka kaže ti da staneš i zamisliš se nad svojim rukama”, te “Jedno slovo zlatno, drugo slovo blatno”, ispisanih bosančicom, te nekoliko motiva preuzetih sa stećaka. Adisu je pomagao stolački majstor Ismet Beća.
Nijedna se poezija naših jezika nije u posljednjih četrdesetak godina toliko upotrebljavala, trošila i habala kao onih nekoliko amblematskih pjesama iz “Kamenog spavača”. Deklamatori, recitatori, diletanti i profesionalci, političari, ovlašteni i neovlašteni citatomani, autori nacionalnih programa, etnički čistači, manekenke, muške i ženske kurve, gurui iz priručnika za samopomoć, nacionalisti od dvije konstitutivne nacije i internacionalisti od one treće, te još mnogi drugi tronuto su ponavljali, i ponavljaju u nepodnošljivom, krajnje izvještačenom i lažno sentimentalnom višeglasju kako Bosna jedna zemlja imade i kako valja nama preko rijeke, jer davno sam ti legao, i dugo ti mi je ležati. Pretvarajući Dizdareve stihove…
Tradicionalna manifestacija Slovo Gorčina održana je u Stocu i ove godine, a program je bio izuzetno bogat. Prema ocjenama učesnika i gostiju – najbogatiji u zadnjih desetak godina. Manifestacija je otvorena 8. augusta u Gradskom parku, gdje je i bista Maka Dizdara, a otvorio je predsjednik Fondacije “Mak Dizdar”, pjesnikov unuk Gorčin Dizdar. Nakon otvaranja, na nekropoli Radimlja održano je pjesničko veče ovogodišnjeg gosta-pjesnika Miljenka Jergovića. Nije zgoreg napomenuti da je upravo Jergović 1988. godine dobio nagradu Mak Dizdar za svoju prvu zbirku “Opservatorij Varšava”. U nekadašnjoj Galeriji “Branko Šotra” održana je izložba mladog stolačkog akademskog slikara Igora Borozana, nakon…
Kâm(en) i Zemlja: fotografije stećaka Velibora Božovića (Galerija Roman Petrović, 17. – 23. 7. 2014.) Serija fotografija Kâm(en) i Zemlja je umjetnički rezultat niza putovanja što ih je autor u nekoliko posljednjih godina poduzimao sa profesoricom humanističkih nauka univerziteta York u Torontu, Amilom Buturović, u sklopu istraživačkog projekta Stone speaker (Kameni govornik). Radi se o snimcima koji znatno i, rekao bih, namjerno odudaraju od stereotipiziranih asocijacija koje priziva sintagma “fotografije stećaka”. Nema tu onih bogato ukrašenih sljemenjaka poput zgošćanskog čiji simulakrum krasi trg ispred modernističke zgrade Parlamenta BiH, ili pak “kamenog spavača” sa podignutom desnom rukom sa Radimlje kod Stoca.…
U četvrtak, 17. jula 2014. godine u 19:00 sati u galeriji Roman Petrović bit će otvorena izložba fotografija Velibora Božovića Kâm(en) i Zemlja. Fotografije su nastale kao dio istraživačkog projekta Stone speaker (Kameni govornik) što ga autor već nekoliko godina provodi u saradnji sa profesoricom humanističkih nauka York u Torontu Amilom Buturović (čiji osvrti na fotografije čine dio izložbe). Radi se o snimcima srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka koji na specifičan način prikazuju odnos između samih kâma i šireg ambijenta u kojem oni (po)stoje. Božovićevo oko najviše privlače oni napušteni, zaboravljeni, slomljeni, u okolinu utonuli spomenici što ih je već gotovo nemoguće…
Povodom obilježavanja 43. godišnjice od smrti Maka Dizdara, u Makovoj hiži održan je eurimtijski performans maturantica Instituta za waldorfsku pedagogiku Witten “Panta rei – sve teče”. Deset studentica euritmije iz Njemačke, Argentine i Južne Koreje izvele su jedinstven, ovom prostoru prilagođen muzičko-scenski performans u okviru kojeg su recitovani stihovi Ocativa Paza, Nelly Sachs, Musan Cho Oh-Hyun, te na violencellu i klarinetu svirane kompozicije Georga Philipa Telemanna, Arvo Parta i Ludwiga Beethovena. Na kraju programa gosti su imali priliku čuti kratki recital stihova Maka Dizdara na njemačkom i francuskom jeziku. Šta je euritmija? (iz materijala Inistitua za waldorfsku pedagogoiku Witten) Euritimija! To je…