Da li to pokazuje da je nacionalizam, ipak, nebitan? Ili čak da je on proizvod ideologije, izmišljotina grozničavih filozofa koja je na neki misteriozni način zavladala nekim misteriozno podložnim nacijama? Ni u kojem slučaju. Takav bi se zaključak, ironično, približio jednom prešutnom, zaobilaznom prihvatanju najveće zablude ideologije nacionalizma: tvrdnje da su ‘nacije’ tu, u samoj prirodi stvari, i samo čekaju da ih neki ‘buditelj’ ‘probudi’ (omiljena nacionalistička fraza i predstava) iz svojih nesretnih drijemanja. Iz činjenice da se većina potencijalnih nacija nije nikada ‘probudila’ i da ne dolazi do velikih potresa koji čekaju svoje ispunjenje, dalo bi se zaključiti da…
Autor: Gorčin
Read More
Prema tome, sadržaj najstarijih kozmogoničkih mitova koji objašnjavaju izlazak i zalazak sunca je sljedeći: jelen (zemaljsko stvorenje) je ukrao sunce-djevicu iz podzemnog svijeta i s njom pobjegao u nebo; bijesni gospodar podzemnog svijeta ga je proganjao, srušio i vratio djevicu. Prošlo je hiljade godina, izvorni mitovi su zaboravljeni, ali njihovi odjeci su preživjeli do današnjeg dana. U jednoj gruzijskoj bajci, mladi jelen žudi za prelijepom Jelenom. Mladi jelen se sukobljava sa Davom (transformisanim arhaičnim bogom podzemnog svijeta) koji je takođe zaljubljen u Jelenu. Kralj vjetra (još jedna aluzija na koncept „podzemne zmije“ koja stvara oluje dižući se u nebo) ljepoticu…
Estetički monisti dozvoljavaju da vizuelna prisutnost na njih utiče direktno, bez transcendirajućih ideja i asocijacija, dok estetički dualisti naglašavaju ideje i asocijacije na račun forme. Ciljevi estetički monizma zadovoljeni su najpotpunijim opisom vizuelne prisutnosti koji kritičar može ponuditi, kao i vizuelnog iskustva koje ono nudi. Estetički dualisti tragaju za znakovima, tako da se njihova analiza odvaja od vizuelnog prisustva. Oni se ne zadovoljavaju sa egzistencijalnom činjenicom vizuelnog prisustva, već pokušavaju da otkriju teleologiju koje ustvari nema. Estetički dualizam zavodi manje vizuelno nastrojene kritičare u iscrpne historijske, literarne, psihološke, simboličke i druge oblasti. A što se diskusija više udaljava od objekta,…
Knjiga postanka Glava prva U početku ti stvori nebo i zemlju A zemlja bješe bez obličja i pusta I bješe tama nad bezdanom I ti reče Da bude svjetlost I bi svjetlost I vidje ti da je svjetlost dobra I rastavi od nje tamu I svjetlost nazva dan a tamu nazva noć I bi veče I bi jutro Dan prvi Potom stvori nebo I namjesti prestolje svoje na njemu I bi veče I bi jutro Dan drugi I stvori zatim suho i nazva ga zemlja a zborište voda nazva more I reče da je dobro Pa zemlja pusti travu i…
Jedan od simbolično najizražajnijih dijelova tijela. Prema Aristotelu, ruka je ‘oruđe oruđa’. Kvinitilijan kaže ‘gotovo da se može reći da ruke govore. Zar ih ne koristimo da bismo zahtjevali, obećavali, okupili, otjerali, prijetili, molili, izrazili odbojnost ili strah, pitali ili odbijali? Zar ih ne koristimo da bismo izrazili sreću, žalost, oklijevanje, priznavanje, kajanje, mjeru, količinu, broj i vrijeme? Zar one nemaju moć da uzbude i zabrane, da izraze odobravanje, čuđenje, sramotu?’ Ruke označavaju moć, snagu, dalekovidnost, blagoslov. Božja ruka je božanska moć; prenos duha; zaštita; pravda. Velika ruka prikazuje vrhovnu moć, Božanstvo. Ruka štiti od zla i nevolja. Simbolični stavovi…
Najpoznatiji svirač lutnje iz tog vremena bio je Franjo Bosanac. Rođen je na kraju petnaestog vijeka negdje u Bosni, kao što njegovo ime govori, i neko vrijeme živio je u Veneciji. Komponovao je za lutnju i glas, a njegovi najbitniji radovi bili su talijanski ricercare i frottole. Njegovi originalni ricercare, koncipirani kao preludiji za individualne frottole, bile su prve solo kompozicije napisane za lutnju. Sa svojim frottoleama ušao je u svjetsku historiju muzike jer je otvorio put za običaj vokalno-instrumentalog solo muziciranja, postajući prethodnik rane barokne monodije. Njegove dvije sačuvane kolekcije objavio je Ottavio Petrucci u Veneciji 1509 i u…
U sklopu Kid's Festivala, koji se održavao od 12. do 17. juna 2009. u Sarajevu, Fondacija Mak Dizdar bila je organizator radionice pod nazivom ‘Bosančica’. Nekoliko stotina djece iz čitave BiH imalo je priliku da se upozna sa srednjovjekovnim bosanskohercegovačkim pismom i nauči njime napisati svoje ime. Svako dijete koje je učestvovalo u radionici na poklon je dobilo razglednicu sa cjelokupnom abecedom bosančice. Fondacija Mak Dizdar se zahvaljuje Amili Handžić i Irmi Šukalo za vođenje ove radionice, koja je, kako kažu, bila jedna od najpopularnijih na cjelokupnom Kid's Festivalu. Nadamo se da jo ovo bio tek početak niza aktivnosti što…
Pogledajte prilog RTS-a povodom dodjele Nobelove nagrade velikom romansijeru Bosne i Hercegovine Ivi Andriću 10. decembra 1961. godine.
… napisao KARANFIL BEG, Srpanj 24, 2009 ZA STOCANE HRVATE DA SE ZNA STA JE VASE OGRADITE BODLIKAVOM ZICOM RAZVUCITE JE I PREKO MAGISTRALE JEBI TI TO NEK SE ZNA … napisao Artemije, Srpanj 23, 2009 Niko, ama bas niko, ne smije da bije srpski narod sem srpske policije…. … napisao Artemije, Srpanj 23, 2009 jovo evo ti moja kara pa budi karajovo…. … napisao blee, Srpanj 22, 2009 Mrki budala vazda bio znam ga voli popit beksa … napisao – -, Srpanj 22, 2009 Imate vi vase seher sarajevo i rahat lokum u findan drzavi hahahahaha…………. … napisao -…
Nema potrebe za romantizacijom muslimanske većine u Bosni. Ali oni su razvili kulturu koja izražava pluralističku i tolerantu stranu osmanske tradicije – nešto od ovog suptilnog i raznolikog karaktera se može naći u pričama Ive Andrića, jugoslavenskog nobelovca – i nemaju pretenzija prema teritoriji ili identitetu drugih. Bosanski predsjednik, Alija Izetbegović, je praktikujući musliman, što ga čini izuzetkom među njegovim sugrađanima. Pročitao sam njegovu knjigu, Islam između istoka i zapada, pomalo ekscentrično djelo prožeto gotovo sitinčavom posvećenošću ideji simbioze između „tri monoteizma“ i humanističkoj tradiciji društvene reforme. U donekle nadrealnoj atmosferi konferencije za novinare pod granatama, pitao sam Izetbegovića, kojeg…
Za razvoj nacionalnosti iz jedne ili više etnija daleko najbitniji i najprisutniji faktor je postojanje široko rasprostanjene književnosti na lokalnom jeziku. Duga borba protiv eksterne prijetnje takođe može imati značajan uticaj kao i, pod određenim uslovima, stvaranje države, iako ono u drugim slučajevima ne mora imati apsolutno nikakvog uticaja na nacionalnost. Nacija može prethoditi ili slijediti svoju državu, ali joj ona sasvim izvjesno pomaže pri uspostavljanju veće samosvijesti. Većina takvih razvoja je stimulisana idealom nacionalne države i svijeta kao društva nacija izvorno „imaginiranog“, ako vam se dopada ta riječ, kroz ogledalo Biblije, prvog udžbenika Evrope, ali pretvorenog u formalnu političku…
Prema podacima časopisa Kelamu’l šifa’, koji izdaje hastahana– tekija Mesudija u Kaćunima, nedaleko od Sarajeva, u Bosni i Hercegovini danas ima ukupno 56 mesta gde se izvodi zikr. Od tih 56 mesta, 17 su tekije u pravom smislu reči, dakle, centri s propratnim objektima i prostorijama u kojima se izvodi zikr (semahana), konačištima, kuhinjama, odajama u kojima boravi šejh, itd. Ukupno 16 objekata su zavije, uglavnom privatne kuće ili njihovi delovi koji nisu prvobitno bili predviđeni za život derviša. Ostalo su džamije u kojima se takođe izvodi zikr. Čak 84% ili ukupno 47 od tih objekata pripada danas nakšibendijama, ubedljivo…