Autor: Gorčin

O politiki Srbije u smotreniju Bosne, Ercegovine, Crne Gore i Sjeverne Albanije Kad mi površinu i geografsko položenje ovi zemalja, ratni duh njihovi žitelja, i ono mnenije i način mišljenja njihov u bliže rasmotrenije uzmemo, mi ćemo lako na tu misao doći da je ovo ona čast turskog carstva, na koju Srbija najveći upliv imati može. Stalno opredjeljenje i uređenje ovoga upliva čini nam se da je za sad (1844) glavni zadatak srbske politike u Turskoj. Kad dva susedna naroda medu sobom uži i tešnji sojuz zaključiti žele to se pre svega granica koliko je bolje moguće otvoriti mora, da…

Vesti o bogumilima, radi kojih je Kulin bio optuživan, javljaju se prvi put oko 1200. godine. Poreklo ove hrišćanske sekte, čije slovenske osobine pokazuje samo ime, nije još dovoljno ispitano. Koliko se danas zna, ona se pojavila u Bugarskoj, u X veku, za vreme njenog opadanja, kao neka reakcija celom režimu u ratovima iscrpenoj zemlji. Nemajući nijednog čisto bogumilskog teksta, koji bi sam izlagao njihovo verovanje i prikazivao njihove tendencije, mi smo uglavnom upućeni na pristrasnu protivničku literaturu o njima, da bi otud saznali neka od njihovih načela. Ali, u mnogo slučajeva, gde možemo navode antibogumilske književnosti proveriti drugim izvorima,…

“Vodimo navalu, juriš na cijeli svijet! I ko nam smije na put stati? Naše je geslo: silama udruženim borit se i pobjeđivati! Jaka volja, varka nije, iz nje čudna snaga bije! Vodimo navalu juriš na cijeli svijet! s nama ide mladost – svijet”! Prva predstava sintetičkog pozorišta u Sarajevu. Takvi plakati pojavili su se jedne oktobarske večeri 1939. godine. U prepunoj dovrani Sokolskog doma započinjala je priredba o kojoj se danima govorilo. Grupa mladih sarajevskih intelektualaca organizovala je prvu predstavu sintetičkog pozorišta. Bio je štampan i program “Veče muzike, pokreta i narodne poezije”, a u foajeu doma je otvoren Salon…

Postupak citatnog kolažiranja ovdje je u funckiji smisaone kumulacije kojom se narativno uprizoruje žitije antijunaka kao kontrapunkt središnjoj idejnoj agendi Kamenog spavača – eshatologiji nepomirljivih opreka duhovnog i materijalnog, prolaznog i vječnog, ovozemaljskog i onostranog, za koju se vjeruje da je predstavljala temelj vjerskog učenja bosanskih krstjana. Petska uvjerljivost Dizdarevih stihova leži, prije svega, u persuazivnoj snazi apelativnog iskaza, na sadržajnom planu umješnom transformacijskom gestom prevedenom iz afirmativnog u negativni životni primjer koji djeluje, barem za današnjeg čitaoca, potresnije od demagogijske retorike obrnutih apostrofa (prozopopeja) obilato eksploatiranih u tekstovima srednjovjekovne bosanske epigrafike iz uvjerenja da je kao efikasno jezičko oruđe…

Ali-paša Rizvanbegović-Stočević rođen je u Stocu 1783. godine. U rodnom mjestu proveo je djetinjstvo i mladost, gdje je kasnije, nakon borbi s braćom, postao kapetan Stoca i upravljao ovom kapetanijom od 1813. do 1883. godine. Bio je ogorčeni protivnik pokreta Huseina-kapetana Gradaščevića (Zmaja od Bosne) i, odmah u početku pokreta, stao je na čelo sultanove stranke. Za zasluge koje je pokazao u ovoj borbi imenovan je 1833. godine hercegovačkim vezirom i od tada pa sve do smrti 1851. godine gotovo je samostalno upravljao Hercegovinom koja je 1833. godine izdvojena iz Bosanskog pašaluka i pretvorena u poseban ajalet. Kad je centralna…

Sije bo blagočastivo i zelo prijetno i dostaljepno pohvaliti i istinoju vjeru i željanoje slovo prinesti k tebje, o prvomučeniče Hristov Stefane, ti bo o pobivajuštih te moljaše, se glagolje: “Gospodin, ne postavi im grijeha sego, ne vjedjet bo čto tvoret!” Togo radi, mnogostradalče, jakože bo za onijeh moljaše se pobivajuštih te, boljše že moli se vladije mojemu Hristu bogu za vsegda molješta te i prizivajušta i ispovjedajušta te za Hrista boga, postradavša i vsa blaga tvorešta o gospodi mojem boze i tebe na pomošt prizivajušta, poneže moljenijem tvojim prijeh blagodet ot gospoda boga, i spodobljen bih vijenca i č'sti…

Kao intelektualac i bosanski patriota, i da nisam lično poznavao Maka, imao bih specijalan odnos prema njemu. Na moju radost, ja sam ga poznavao, i to veoma dobro. Pred rat smo dnevno bili zajedno, družili smo se, razgovarali, sjedili u tada popularnom Zvonu, nekada i po čitavu noć. Kada sam ga kao mladića upoznao, imao je objavljenu jednu malu zbirku pjesama i bio je popularna ličnost, već tada. Ja u to vrijeme nisam ni slutio sa kakvom budućom veličinom dijelim prijateljstvo… Sjećam se jedne zgode iz tog vremena. Mak je poslao neku svoju pjesmu piscu Novaku Simiću u Zagreb, a…

Zastupao sam gledište daleko prije nego što se katastrofa sručila na Bosnu i Hercegovinu, da vladajući pravno-politički diskurs nije uopšte u stanju da differentiu specificu i subjektivitet Bosne, njen idiom i paradigmu, odnosno bosanski duh, odredi i formuliše u liku suvereniteta, a da je to pošlo za rukom diskursu koji više pripada poetološkom, metaforičkom ili diskursu objave, na primjeru glasovite ZAVNOBIH-ovske rečenice – „Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska.” Jer: diskurs koji isključivanje (negaciju) i potvrđivanje (afirmaciju) jednog te istog, stavlja ne samo u jednakovrijednu ravan, nego i legitimra…

Tko su uopće ti ljudi oko te sulude ženke? Nekakav kavkaski Grk, po majci iz Smirne, po ocu iz Kijeva, Gruzinac, koji je radio kao novinar u Rigi, a sada se vuče po panonskim šumama i ima crnu pidžamu, a kuha punč, kakav je pio Ljermontov kao zaljubljeni mladić u Tiflisu. A Bobočka je Madžarica, Panonka, Međimurka, s nekakvom švapsko-furlanskom i južnoštajerskom mješavinom svoje šljivarske krvi, te ne zna ni hrvatski! A on sam po ocu je nepoznanica, Valentijevi su doputovali u Krakov iz Verone, a u Vilnu priženili se k litavskim djevojkama: njegov otac, kamerdiner Filip, rodio se u…

Zoran Bečić recituje Zapis o zemlji povodom promocije Fondacije Mak Dizdar u Bošnjačkom institutu 2001. godine. httpv://www.youtube.com/watch?v=J9D1T-SvlUY

Pogledajte snimak govora Abdulaha Sidrana povodom promocije Fondacije Mak Dizdar 2001. godine. httpv://www.youtube.com/watch?v=2yoH2g0brHM

U jugozapadnom dijelu Sarajeva, u predjelu Kovačići i Debelo Brdo, smješteno je Staro jevrejsko groblje, iza praškog najveći jevrejski sakralni kompleks, a istovremeno jedan od najvrednijih memorijalnih kompleksa, u Evropi. Unutar njega zabilježen je, specifičnom fakturom, značajan i nezaobilazan segment hronike Jevreja negdje od sredine XVI st. pa sve do zatvaranja nekropole, 1965 g. Smatra se daje najstariji dio groblja formiran uz srednjovjekovnu nekropolu stećaka na brijegu BORAK, iznad današnje ulice Miče Sokolovića, i daje uništen prilikom urbanizacije ovog područja te izgradnjom uskotračne pruge Sarajevo-Višegrad.O nastanku i razvoju groblja do XVI st. nema pouzdane dokumentacije, ali se na osnovu podataka…