Postupak citatnog kolažiranja ovdje je u funckiji smisaone kumulacije kojom se narativno uprizoruje žitije antijunaka kao kontrapunkt središnjoj idejnoj agendi Kamenog spavača – eshatologiji nepomirljivih opreka duhovnog i materijalnog, prolaznog i vječnog, ovozemaljskog i onostranog, za koju se vjeruje da je predstavljala temelj vjerskog učenja bosanskih krstjana. Petska uvjerljivost Dizdarevih stihova leži, prije svega, u persuazivnoj snazi apelativnog iskaza, na sadržajnom planu umješnom transformacijskom gestom prevedenom iz afirmativnog u negativni životni primjer koji djeluje, barem za današnjeg čitaoca, potresnije od demagogijske retorike obrnutih apostrofa (prozopopeja) obilato eksploatiranih u tekstovima srednjovjekovne bosanske epigrafike iz uvjerenja da je kao efikasno jezičko oruđe…
Autor: Gorčin
Ali-paša Rizvanbegović-Stočević rođen je u Stocu 1783. godine. U rodnom mjestu proveo je djetinjstvo i mladost, gdje je kasnije, nakon borbi s braćom, postao kapetan Stoca i upravljao ovom kapetanijom od 1813. do 1883. godine. Bio je ogorčeni protivnik pokreta Huseina-kapetana Gradaščevića (Zmaja od Bosne) i, odmah u početku pokreta, stao je na čelo sultanove stranke. Za zasluge koje je pokazao u ovoj borbi imenovan je 1833. godine hercegovačkim vezirom i od tada pa sve do smrti 1851. godine gotovo je samostalno upravljao Hercegovinom koja je 1833. godine izdvojena iz Bosanskog pašaluka i pretvorena u poseban ajalet. Kad je centralna…
Sije bo blagočastivo i zelo prijetno i dostaljepno pohvaliti i istinoju vjeru i željanoje slovo prinesti k tebje, o prvomučeniče Hristov Stefane, ti bo o pobivajuštih te moljaše, se glagolje: “Gospodin, ne postavi im grijeha sego, ne vjedjet bo čto tvoret!” Togo radi, mnogostradalče, jakože bo za onijeh moljaše se pobivajuštih te, boljše že moli se vladije mojemu Hristu bogu za vsegda molješta te i prizivajušta i ispovjedajušta te za Hrista boga, postradavša i vsa blaga tvorešta o gospodi mojem boze i tebe na pomošt prizivajušta, poneže moljenijem tvojim prijeh blagodet ot gospoda boga, i spodobljen bih vijenca i č'sti…
Kao intelektualac i bosanski patriota, i da nisam lično poznavao Maka, imao bih specijalan odnos prema njemu. Na moju radost, ja sam ga poznavao, i to veoma dobro. Pred rat smo dnevno bili zajedno, družili smo se, razgovarali, sjedili u tada popularnom Zvonu, nekada i po čitavu noć. Kada sam ga kao mladića upoznao, imao je objavljenu jednu malu zbirku pjesama i bio je popularna ličnost, već tada. Ja u to vrijeme nisam ni slutio sa kakvom budućom veličinom dijelim prijateljstvo… Sjećam se jedne zgode iz tog vremena. Mak je poslao neku svoju pjesmu piscu Novaku Simiću u Zagreb, a…
Zastupao sam gledište daleko prije nego što se katastrofa sručila na Bosnu i Hercegovinu, da vladajući pravno-politički diskurs nije uopšte u stanju da differentiu specificu i subjektivitet Bosne, njen idiom i paradigmu, odnosno bosanski duh, odredi i formuliše u liku suvereniteta, a da je to pošlo za rukom diskursu koji više pripada poetološkom, metaforičkom ili diskursu objave, na primjeru glasovite ZAVNOBIH-ovske rečenice – „Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska.” Jer: diskurs koji isključivanje (negaciju) i potvrđivanje (afirmaciju) jednog te istog, stavlja ne samo u jednakovrijednu ravan, nego i legitimra…
Tko su uopće ti ljudi oko te sulude ženke? Nekakav kavkaski Grk, po majci iz Smirne, po ocu iz Kijeva, Gruzinac, koji je radio kao novinar u Rigi, a sada se vuče po panonskim šumama i ima crnu pidžamu, a kuha punč, kakav je pio Ljermontov kao zaljubljeni mladić u Tiflisu. A Bobočka je Madžarica, Panonka, Međimurka, s nekakvom švapsko-furlanskom i južnoštajerskom mješavinom svoje šljivarske krvi, te ne zna ni hrvatski! A on sam po ocu je nepoznanica, Valentijevi su doputovali u Krakov iz Verone, a u Vilnu priženili se k litavskim djevojkama: njegov otac, kamerdiner Filip, rodio se u…
Zoran Bečić recituje Zapis o zemlji povodom promocije Fondacije Mak Dizdar u Bošnjačkom institutu 2001. godine. httpv://www.youtube.com/watch?v=J9D1T-SvlUY
Pogledajte snimak govora Abdulaha Sidrana povodom promocije Fondacije Mak Dizdar 2001. godine. httpv://www.youtube.com/watch?v=2yoH2g0brHM
U jugozapadnom dijelu Sarajeva, u predjelu Kovačići i Debelo Brdo, smješteno je Staro jevrejsko groblje, iza praškog najveći jevrejski sakralni kompleks, a istovremeno jedan od najvrednijih memorijalnih kompleksa, u Evropi. Unutar njega zabilježen je, specifičnom fakturom, značajan i nezaobilazan segment hronike Jevreja negdje od sredine XVI st. pa sve do zatvaranja nekropole, 1965 g. Smatra se daje najstariji dio groblja formiran uz srednjovjekovnu nekropolu stećaka na brijegu BORAK, iznad današnje ulice Miče Sokolovića, i daje uništen prilikom urbanizacije ovog područja te izgradnjom uskotračne pruge Sarajevo-Višegrad.O nastanku i razvoju groblja do XVI st. nema pouzdane dokumentacije, ali se na osnovu podataka…
2. maja 2009. u 19:00 h u prostorijama galerije Makove hiže u Stocu biće otovorena izložba grafika članova Laibach, muzičkog krila slovenačke umjetničke grupacije Neue Slowenische Kunst (NSK). Riječ je o jedinstvenoj seriji grafika koja je štampana u samo 65 multioriginala. Govoreći o Laibachu, slovenački filozof/teoretičar kulture Slavoj Žižek, čiji počeci također sežu u grupu NSK, u jednom članku iz 1993 rekao je sljedeće: „U procesu dezintegracije socijalizma u Sloveniji, [Laibach] je predstavio agresivnu i nekonzistentu mješavinu staljinizma, nacizma i ideologije krvi i tla. Prva reakcija prosvijetljenih ljevičarskih kritičara bila je da Laibach protumače kao ironičnu imitaciju totalitarističkih rituala; međutim,…
Bila jednom 1878. i bio Hadži Loja i okupacija, bio Waldtstadten i Szapary, bila Bosna – – a onda su po toj Bosni fosforescirali oglodani kosturi sedamdesetosmaških ustanika i nad njima sablasno zavijala psetad, po vješalištima se njihali dugi istegnuti i ucrvani leševi i od toga je zaudaralo nepodnošljivo i avetinjski se vuklo kroz tople i sparne be-ha posavske noći, žabe su po adama zdušno kreketale, Waldtstadten i Szapary su svojim kavalerijskim čizmama udarali bule i vlahinje u trudne trbuhe i hroktali kao nerasti nad sanenim golokrakim ženama, naši su pčevi tada bili u bešikama i prestravljeno se gicali nožicama…
Golubić, Mustafa, politički radnik (Stolac, Hercegovina, 1891 – 29. VII. 1941). Rodio se u zanatlijskoj porodici. Kao srednjoškolac, posle aneksije Bosne i Hercegovine 1908 emigrirao u Srbiju, gde je završio realku i upisao se na Tehnički fakultet koji je, međutim, ubrzo napustio i prešao na Pravni fakultet. Idejno je pripadao nacionalnorevolcionarnoj omladini Bosne i Hercegovine. Sarađivao je sa Bogdanom Žerajićem, Vladimirom Gaćinovićem, Danilom Ilićem i drugim istaknutim omladncima. Sa Gaćinovićem i Ilićem kao dobrovoljac uzimao aktivnog učešća u mnogim borbama u Staroj Srbiji i Makedoniji. Isto tako kao dobrovoljac borio se u srpskoj vojsci u toku balkanskih ratova i u…