Autor: Gorčin

U ime oca i sina i svetoga duha, amin. Ja, Ivan, saučesnik u skrbi i u kraljevstvu božijem sudionik, kada na tajnoj večeri padoh na grudi gospoda našeg, Isusa Hrista, rekoh: – Gospode, koji će te izdati? A gospod mi odgovori: – Onaj što umoči u zdjelu zajedno sa mnom, u njega će ući Satana i on će me izdati. I ja rekoh: – Gospode, prije nego li je Satana otpao, kakvu slavu imađaše kod Oca? A on mi kaza: – Bijaše uzmnožnik nebesni kod prijestolja gospodnjeg i naredbenik nad svršiteljima što služahu Oca. I dok ja sjeđah uz skute…

Az, rab božiji Matej, imenom ban bosn'ski Ninoslav, klnu se obćini dubrovačkoj: Da stoji s vami u mir i u vsaku pravdu – kako su stali i moji stari. I da svobodno hodite u mojej zemlji – da vi nije desetka nikogare. Ako vi tko učini krivinu mojih kmeti – da se pri pred’ mnom. A ako vi ja pravine ne učini, to – to ja kriv. I, ako se razratite s kraljem s raškim – da vas ne dam, s vsim vašim dobitkom. I da vi uhranu. I čto se učinilo prije ili poslje – da se pri. I…

U jesen 1992., nakon što sam održao predavanje o Hitchcocku na jednom američkom kampusu, jedan od posjetilaca srdito me je zapitao: kako možete govoriti o tako beznačajnom predmetu dok vaša bivša država umire u plamenu? Moj odgovor je bio: kako Vi u SAD-u možete govoriti o Hitchcocku? Nema ničeg traumatičnog u tome da se ja ponašam kako dolikuje žrtvi i svjedočim o strašnim događajima u mojoj zemlji – takvo ponašanje mora izazvati sažaljenje i lažni osjećaj krivice koji je negativ narcističkog zadovoljstva – tojest, svijesti mojih slušalaca da je njima dobro dok se stvari za mene odvijaju loše. Ali ja…

Povijesna stvarnost mnogo je slojevitija i „nelogičnija“ nego što to mitomani ikad mogu zamisliti; ona uvijek umije složiti neku dramsku kombinaciju i baciti je u lice svim falsifikatorima i propagandistima. Narugala se tako povijest i srpskom kosovskom mitu na zaista majstorski način. Naime, iako je veliki dio srpske državne i političke misli više od stoljeća usredotočen na „osvetu Kosova“, iako je niz povijesnih situacija, od unutrašnjih političkih prekretnica do međudržavnih vojnih sukoba, bio tumačen upravo u tome ključu, na samome Kosovu srpska vojska nije nakon mitske 1389. godine imala ni jedan sukob s osmanskom vojskom koji bi se u tim…

Grubač je jedan od najdarovitijih i najaktivnijih hercegovačkih majstora stećaka, osnivač takozvane Stolačke klesarske radionice, koji je živio i djelovao najviše u Boljunima i Opličićima, u okolini Stoca, u drugoj polovini XV vijeka. Oblikovao je stećke i izrađivao njihove reljefe. Kao klesar se nazivao imenom kovač. Osim toga, on je bio i dijak i kao takav je ne samo pisao nego i urezivao epitafe na stećcima. U njegovom raznovrsnom i bogatom repertoaru reljefnih motiva, osobito se ističu figuralne predstave i čitave kompozicije. Tako on kleše predstave i čitave kompozicije. Tako on kleše predstavu lava, konja, jelena i scene kola, lova…

Bosanskohercegovačka interliterarna zajednica, kao dramatski dijalektički sistem sa stalnim djelovanjem tokom povijesti centripetalnih i centrifugalnih sila u njoj, stalnim nastojanjem nacionalnih literatura da se osamostale iz njenog tijela, ali i da budu njegovim sastavnim dijelom – traumu svog kanoniziranja do danas je, dakle, ostvarivala u dva temeljna modela. Prvi se može označiti kao pokušaj interkulturalnog proučavanja i kanoniziranja, pri čemu se u većoj ili manjoj mjeri u skladu sa esencijalističkim metodološkim zasnovom ova interliterarna zajednica tretira kao homogena cjelina, nekad i iz unitarne ideološke pozadine. Drugi model zasnovan je na disolucijskoj projekciji ove interliterarne zajednice. On insistira na isključivom nacionalnom…

Bosansko je kraljevstvo također dopiralo do mora. Zahvaćalo je u stanovitom razdoblju dio obale između Splita i Dubrovnika. Herceg Stjepan je dao ime novom gradu u Boki Kotorskoj: Hercegnovom. U tom neobičnom zaljevu – koji je, kao i mnogi drugi zaljevi, ponekad želio biti morem – ponikli su vrsni pomorci, učitelji kapetanima ruske flote. Bokelji bijahu vični moru. Žitelji iz unutrašnjosti Crne Gore navikli su na planine. Gledali su na more s visina prilazeći mu ili odstupajući od njega. Njihov najveći pjesnik, vladar i vladika Njegoš, spjevao je Gorski vijenac – u kojem gorštačko viđenje prevladava nad primorskim. Okruženi dušmanima…

Ono su ti bila dva kralja pa se žestoko zarate. Najprije se pozovu na junački mejdan, da se sami sobom ogledaju. No tu im sreća ne pokaza ko je od njih dvaju jači i moćniji. Cijeli jedan dan gonjali su po polju, ali sve uzalud. Uvijek bi jedan drugoga u isto vrijeme i na istom mjestu ranio. Recimo, ako bi prvi protivnik ranio drugoga u lijevu ruku, to bi ovaj isto tako ranio onog prvog u lijevu ruku i to baš u isti mah i na istom mjestu. Napokon uvidješe da tako ne mogu nikako izići na kraj. Stoga stanu…

Amila Buturović diplomirala je Orijenatlistiku i Anglistiku 1986. godine u Sarajevu, nakon čega je na kanadskom univerzitetu McGill u Montrealu magistrirala i doktorirala. Od 1994. godine predaje na Univerzitetu York u Torontu na interdisciplinarnom programu za društvene nauke (Humanities), smjer komparativne studije religija i kultura. Bavi se predmetima prostorno i historijski obuhvataju teritorije Arapskog i Osmanskog carstva, uključujući i Balkan. Prije nekoliko godina, u Kanadi je izašla njena knjiga „Stone speaker“ („Kameni govornik“), interdisciplinarna studija poetskog djela Maka Dizdara i njegovog ondosa prema bosanskom identitetu. Trenutno boravi u Bosni i Hercegovini, gdje vrši istraživanja za svoju novu knjigu o kontinuitetu…

Kroz „aktivnu ljubav“ čovjek može doprinjeti davanju smisla životu i stvaranju buduće svjetlosne zemlje, na primjer kao umjetnik: svako stvarno umjetničko djelo jeste komad prosvijetljene materije. Ili na primjer kao brat svojih saputnika: svaki manihejac trebao bi brinuti barem za jednu osobu koja bez nje ne bi mogla živjeti. Manihejski Krist se ne treba vezati za posjedstvo: posjedstvo vodi ka opsesiji i mračnjaštvu. Svako vezivanje duhovnog uz svjetovnu organizaciju ili instituciju oslabljuje duh. Kako Manijeva crkva, nasuprot Petrovoj rimskoj crkvi, institucionalno nije bila čvrsto organizovana i stoga nije mogla ispoljavati bilo kakvu moć, bilo je lako progoniti je i –…

Postoji Jugoslavija, ali samo za inostranstvo postoji jugoslovenska književnost. Za nas postoji slovenačka književnost na slovenačkom jeziku, hrvatska književnost na hrvatskom (ili srpskohrvatskom) jeziku, srpska književnost na srpskom (ili srpskohrvatskom) jeziku i makedonska književnost na makedonskom jeziku (u formiranju). To su nacionalne književnosti. Nije mi jasno da li postoji crnogorska književnost, a poznato mi je da postoji crnogorska nacija. Postoje jugoslovenski festivali poezije, drame, filma itd., i na njima se ostvaruje kontakt između ovih književnosti i književnika, kao i na kongresima i plenumima, s vremena na vrijeme. Međusobna saradnja u časopisima, na primjer, nije ništa bolja nego što je bila…

Dvotomni izbor iz poezije Maka Dizdara i esejistike o Makovom poetskom djelu u izdanju Fondacije Mak Dizdar bit će promovisan 29. 12. 2008. u Bošnjačkom institutu, sa početkom u 19:00 sati. Na promociji će govoriti Marko Vešović, Enver Kazaz, Mile Stojić i Amila Buturović. Fondacija Mak Dizdar poziva sve ljubitelje Makovog dijela da prisustvuju predstavljanju knjige koju je Enver Kazaz u svom predgovoru nazvao “uvodom u makologiju”.